Poljoprivrednici vode borbu s velikim vrućinama, jučer je u Slavoniji izmjereno blizu 40 stupnjeva. Zbog iznimno visokih temperatura u Slavoniji je nikad ranije počela žetva suncokreta.
Poznato je kako ta kultura iznimno dobro podnosi sunce, ali prvi rezultati ove godine ne obećavaju. Smanjen je prinos, ali i kvaliteta. Štete će zasigurno biti i na kukuruzu koji već dozrijeva. Uz to poljoprivrednici strahuju i od olujnih nevremena koja bi mogla poharati njihova polja.
Krajem kolovoza ili početkom rujna suncokret ulazi u fiziološku zrelost. No, žetva suncokreta započinje kad nastupi tehnološka zrelost, a sve više i gospodarska, odnosno kada se postotak vode u zrnu spusti na 7 – 9 % da bi se izbjegli dodatni troškovi sušenja.
Ove godine je zbog velikih vrućina žetva već krenula, a urodi su znatno smanjeni. Situaciju je komentirao Petar Pranjić, Predsjednik Odbora za ratarstvo HPK-a, u Dnevniku HRT-a.
“On podnosi ekstreme, ali ovo je nenormalno. Pogledajte, ovo je trebala biti glavica kao tepsija od bureka, da ne kažem kao volan od kamiona, a on je malo veći od paštete. Tu sreće nema”, rekao je u Dnevniku HRT-a Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.
I dugotrajna je suša pridonijela smanjenom urodu i kvaliteti. Iako je početak vegetacije obećavao, mnogi već sada vide da na proljetnim kulturama neće zaraditi.
“Prinosi su jako mali, od 2 do 3 tone za sada, ali i kukuruz uskoro kreće, neće ni on biti velikih prinosa”, ispričao je u Dnevniku HRT-a Alan Bošnjak, poljoprivrednik iz Habjanovaca.
“Kukuruz bi trebali brati za jedno mjesec i pol dana, a kukuruz se sad može brati. Suncokreti koje bi trebali sada brati, onda ćemo brati za jedno dva tjedna, tri. Soju bi trebali prije kukuruza, sve to se okrenulo naopačke”, rekao je Zoltan Rajki iz Kotline.
I to sve zbog izraženijih klimatskih promjena i kroničnog nedostatka vlage u tlu.
“Ovo će, bojimo se, dugoročno bit gore. Mi ćemo snijeg poželjeti i gledat ćemo ga samo u skandinavskim zemljama kao turisti kad odete u one fjordove u Norvešku, Švedsku. Ne, mi postajemo Kuvajt, mi postajemo Sahara”, napomenuo je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.
Klimatske promjene postaju sve očitije, a njihovi učinci najviše pogađaju poljoprivredni sektor. Promjene u temperaturi, olujna nevremena, ekstremni vremenski uvjeti i učestalije suše ili poplave stvaraju sve veće izazove za poljoprivrednike. Zbog toga je ključno što prije pronaći rješenja i prilagoditi se novim uvjetima, kako bi se izbjeglo stalno suočavanje s negativnim posljedicama koje se iz godine u godinu gomilaju.
