Krajem 2023. godine u Hrvatskoj je bilo nešto manje od 150.000 korisnika prava koja su objedinjena donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku. Međutim, nakon stupanja zakona na snagu broj zahtjeva naglo je porastao te ih je do sada zaprimljeno više od 340.000. Na rješenje se čeka mjesecima, a iz Zavoda za socijalni rad ističu kako je razlog dugotrajnih postupaka iznimno velik priljev novih korisnika. Iako građani strahuju da država nije osigurala dovoljno sredstava, iz Ministarstva poručuju da u proračunu trenutno imaju 726 milijuna eura, a rebalansom će se taj iznos povećati na 900 milijuna. – Piše HRT.
Jedna od korisnica, pedesetšestogodišnja Suzana Crneković, na isplatu je čekala devet mjeseci. “Predala sam zahtjev u sedmom mjesecu prošle godine, a isplatu sam dobila tek u travnju ove godine”, kazala je Suzana, koja se već 16 godina bori s karcinomom. Kako dodaje, iznos joj je prijeko potreban jer su bolovanja mala, a inkluzivni dodatak predstavlja važnu financijsku pomoć u teškim životnim okolnostima.
Naknada o kojoj je riječ kreće se od 138 do 720 eura, a od početka prošle godine zaprimljeno je više od 340.000 zahtjeva. Prema riječima Alena Minića iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, sustav nije bio spreman na toliku navalu: “Nismo niti slutili da bi broj novih zahtjeva mogao biti ovako velik, što je izravno utjecalo na duljinu postupaka.” Trenutno je više od 186.000 zahtjeva u postupku, a gotovo 109.000 građana još uvijek čeka rješenje.
Unatoč kašnjenjima, u Zavodu tvrde da manjak sredstava nije problem. “Raspolažemo s dovoljno novca za redovne isplate inkluzivnog dodatka. Ako bude potrebno, sredstva će se preraspodijeliti unutar proračuna”, dodao je Minić. U ovom trenutku inkluzivni dodatak prima 176.747 odraslih i djece s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima.
S druge strane, u Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom naglašavaju kako broj pritužbi građana raste. “Građani se žale na trajanje postupaka, dobivanje rješenja, pa čak i na kašnjenja u davanju informacija. Čekanja su izvan zakonskih rokova i mogu potrajati do godinu dana”, istaknuo je pravobranitelj Darijo Jurišić. Sve to upućuje na to da je sustav preopterećen, a broj korisnika daleko premašuje očekivanja pri donošenju zakona.
