U Beli Manastir održani su 4. Dani baranjskoga meda, manifestacija koja iz godine u godinu potvrđuje kvalitetu domaćih proizvođača, ali i otvara ključna pitanja razvoja pčelarstva.
Titulu šampiona ove je godine osvojio Osječanin Zoran Andrić sa svojim cvjetnim medom. Drugo mjesto pripalo je pčelarstvu Jurić iz Šumarine za medljikovac, dok je treće mjesto osvojio Vlatko Pletikapić iz Belog Manastira, također s cvjetnim medom.
Na ocjenjivanje je pristigao ukupno 71 uzorak meda iz sedam vrsta – bagrem, lipa, medljikovac, kesten, suncokret, uljana repica i cvjetni med, a većinu su činili proizvodi baranjskih pčelara.
Predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva Zlatko Puškadija naglasio je kako je kvaliteta meda na visokoj razini.
– Medovi su čišći, bez primjesa, a vidljiv je i napredak u pakiranju i dizajnu. Ove godine nijedan uzorak nije diskvalificiran zbog povećanog udjela vode, što potvrđuje da su pčelari ovladali tehnologijom proizvodnje. Napredak je vidljiv i u širenju asortimana, jer uz med pčelari nude i proizvode poput propolisa, peluda, matične mliječi i proizvoda od voska – istaknuo je Puškadija.
Predsjednik pčelarske udruge „Baranja“ Stipan Kovačić istaknuo je važnost manifestacije za povezivanje pčelara i razvoj tržišta.
– Na sajmu su danas naši prijatelji i kolege iz Slavonski Brod, Vukovar i Valpovo. Imamo sedam štandova domaćih proizvođača iz Baranje i sedam štandova gostujućih izlagača. Ovakva okupljanja važna su za razmjenu iskustava i jačanje suradnje.
Iako Baranja ima izvrsne uvjete za proizvodnju meda, najveći problem i dalje ostaje plasman.
– U istočnoj Slavoniji i Baranji imamo višak meda koji ne znamo prodati i nemamo kome. Zato apeliramo na građane da kupuju med od poznatih proizvođača – poručio je Kovačić.
Govoreći o izazovima proizvodnje, istaknuo je kako vremenski uvjeti imaju presudan utjecaj.
– Prošla godina bila je ispod prosjeka jer nam je bagrem stradao četiri do pet puta zbog mraza. Bagrem čini oko polovice ukupne proizvodnje i kada on podbaci, to se odmah osjeti. Uz to, kiše, osobito u proljeće, stvaraju velike probleme jer pčele ne mogu izlaziti na pašu.
Udruga „Baranja“ danas okuplja 132 pčelara različitih profila.
– Neki imaju OPG-ove, dok se drugi pčelarstvom bave iz hobija. Većinom su to stariji ljudi, ali imamo i oko 50 mladih pčelara. Također, oko 30 naših članova ima više od 100 košnica, što pokazuje ozbiljan proizvodni potencijal – zaključio je Kovačić.
Gradonačelnik Beli Manastir Igor Pavelić naglasio je kako manifestacija ima dugoročnu vrijednost za grad i razvoj poljoprivrede.
– Ova manifestacija postaje tradicija koja će se nastaviti i dalje. Ove godine održavamo 4. Dane meda i 19. ocjenjivanje meda. Cilj je bolja prezentacija, prodaja i edukacija vezana uz domaći med. Imamo velik broj gostiju iz drugih županija, a ponuda je bogata, što se jasno vidi na štandovima.
Istaknuo je i važnost promocije domaćih proizvoda te potpore proizvođačima.
– Bitno je da ljudi budu upoznati s domaćim medom. Ovo je svojevrsna promidžba meda, voska, peludi i drugih pčelinjih proizvoda. Kroz gradske natječaje za poljoprivredu potičemo proizvodnju meda, a interes proizvođača je velik.
Poseban naglasak stavljen je na projekt usmjeren prema najmlađima.
– U suradnji s pčelarima iz drugih županija radimo na projektu povratka domaćeg meda u školske i predškolske ustanove. Plan je postaviti hrastove stalke s medom kako bi djeca imala mogućnost konzumirati domaći med i razvijati zdrave navike od najranije dobi. Time ujedno osiguravamo i kontinuiranu suradnju s domaćim pčelarima – zaključio je Pavelić.
Ovogodišnji Dani baranjskoga meda još su jednom potvrdili visoku kvalitetu domaće proizvodnje, ali i jasno ukazali na potrebu jačanja tržišta i promocije kako bi pčelarstvo u Baranji imalo sigurnu i održivu budućnost.
