Hrvatska priprema značajne izmjene Zakona o lovstvu koje donose nova pravila za naknadu šteta od divljači, odgovornost vozača u prometnim nesrećama, zakup lovišta i osposobljavanje lovaca. Konačni prijedlog zakona predstavljen je 28. listopada u Hrvatskom saboru, a predložene promjene izazvale su i nezadovoljstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić predstavio je izmjene kojima se nastoji unaprijediti gospodarenje divljači, povećati sigurnost u prometu i jasnije urediti odgovornost za štete. Promjene su posebno važne za poljoprivrednike u Slavoniji i Baranji, gdje divljač može prouzročiti znatnu štetu na usjevima i poljoprivrednim površinama.
Vozači bi mogli sami plaćati štetu nakon naleta na divljač
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na prometne nesreće u kojima vozila nalijeću na divljač. Prema prijedlogu, odgovornost bi se utvrđivala na temelju krivnje. Vozač bi odgovarao ako je prekršio prometne propise, nije postupao prema prometnim znakovima opasnosti ili nije poštovao izričite naredbe. Lovoovlaštenik bi odgovarao ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja skupnog lova.
Ako se utvrdi da ni vozač ni lovoovlaštenik nisu odgovorni za nesreću, svaka bi strana snosila vlastitu štetu. To znači da bi vozač u takvim okolnostima sam morao podmiriti štetu na automobilu, odnosno ostvarivati naknadu putem odgovarajućeg osiguranja ako ga ima. Prema podacima Ministarstva, od 2018. do rujna 2026. prijavljeno je 41.579 šteta nastalih naletom vozila na divljač, za koje je isplaćeno gotovo 53 milijuna eura. Samo tijekom 2025. godine isplaćeno je gotovo 15 milijuna eura.
Nova pravila za naknadu šteta poljoprivrednicima
Predložene izmjene detaljnije uređuju i postupak naknade štete koju divljač prouzroči na poljoprivrednim površinama. Oštećenik bi bio dužan štetu pisanim putem prijaviti lovoovlašteniku bez odgađanja, a najkasnije u roku od sedam dana od njezina uočavanja. Lovoovlaštenik bi na prijavu morao odgovoriti u roku od sedam dana. Ako dogovor o naknadi ne bude postignut, poljoprivrednik bi mogao zatražiti procjenu štete od županijskog povjerenstva.
Istodobno bi poljoprivrednici i dalje imali obvezu poduzimanja razumnih mjera zaštite svojih površina. Među mogućim mjerama navode se postavljanje ograda, korištenje zaštitnih sredstava, čuvanje usjeva i druge odgovarajuće aktivnosti. Prema obrazloženju Ministarstva, propust u provođenju zaštitnih mjera ne bi automatski značio gubitak prava na cjelokupnu naknadu, nego bi se razmatrale okolnosti pojedinog slučaja i doprinos oštećenika nastanku štete.
Poljoprivredna komora nezadovoljna prijedlogom
Hrvatska poljoprivredna komora upozorava da predložene izmjene ne rješavaju ključni problem odgovornosti za štete od divljači. Smatraju da se poljoprivrednicima i dalje nameće prevelik financijski teret zaštite usjeva, iako oni ne odlučuju o brojnosti divljači niti upravljaju lovištima.
Predsjednik Komore Željko Mihelić upozorio je da pravo gospodarenja divljači mora pratiti i odgovornost za posljedice takvog gospodarenja. Komora traži jasnije definiranje odgovornosti lovoovlaštenika, financiranje zaštitnih mjera te pravedniji sustav naknade šteta. Prema njihovim navodima, Ministarstvo nije prihvatilo nijedan prijedlog radne skupine poljoprivrednika koja je sudjelovala u razmatranju izmjena.
Lovačkim udrugama zakup na 20 godina
Značajne promjene očekuju i lovačke udruge. Zakup prava lova u državnim i zajedničkim lovištima produljio bi se s dosadašnjih deset na 20 godina, čime se želi omogućiti dugoročnije planiranje ulaganja. Prednost pri dodjeli lovišta imali bi prethodni koncesionari, a zatim domicilne lovačke udruge koje ispunjavaju propisane uvjete i prihvate najvišu ponuđenu naknadu. Najviša ponuđena cijena na natječaju bila bi ograničena na dvostruki iznos početne cijene, dok bi se najmanja površina privatnog lovišta povećala s 500 na 1.000 hektara.
Više novca županijama i dodatni ispit za buduće lovce
Predviđena je i drukčija raspodjela prihoda od godišnjih naknada za pravo lova. Udio koji pripada županijama i Gradu Zagrebu povećao bi se s 20 na 60 posto, odnosno s približno 860 tisuća na 2,58 milijuna eura godišnje. Taj bi se novac mogao koristiti za sprječavanje šteta, financiranje procjena i podmirenje utvrđenih neisplaćenih naknada. Budući lovci morali bi prije upisa u program osposobljavanja završiti poseban program i položiti ispit iz balistike i sigurnog rukovanja lovačkim oružjem.
Konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu prošao je drugo saborsko čitanje, no njegovo stupanje na snagu ovisi o završetku zakonodavnog postupka. Prema predloženom tekstu, izmjene bi stupile na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama. Do tada se primjenjuju postojeće zakonske odredbe.
