Katolički vjernici 15. kolovoza slave Veliku Gospu, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Riječ je o jednom od najvećih katoličkih blagdana, koji je u Hrvatskoj ujedno državni blagdan i neradni dan.
Na Veliku Gospu vjernici se prisjećaju nauka Katoličke Crkve prema kojem je Blažena Djevica Marija, nakon završetka svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu, u zajedništvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Marija se u kršćanskoj vjeri prepoznaje kao ponizna službenica koja je prihvatila Božji poziv i svoj život potpuno uskladila s njegovom voljom. Njezine riječi: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi“, za vjernike predstavljaju primjer vjere, poslušnosti, poniznosti i povjerenja u Boga.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo službeno je 1. studenoga 1950. godine proglasio papa Pio XII. Ipak, štovanje Blažene Djevice Marije i slavljenje njezina uznesenja imaju mnogo dulju tradiciju, koja seže u prva stoljeća kršćanstva.
Velika Gospa posebno se svečano obilježava u brojnim europskim i južnoameričkim državama, a u Hrvatskoj je tradicionalno povezana s velikim hodočašćima. Brojni vjernici već tijekom noći i ranih jutarnjih sati, organizirano ili samostalno, pješice kreću prema marijanskim svetištima kako bi sudjelovali na misnim slavljima, molili za svoje obitelji i zahvalili na primljenim milostima.
Među najpoznatijim hrvatskim marijanskim svetištima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu te crkva Majke Božje Remetske u Zagrebu.
U svim tim svetištima, kao i u brojnim župama diljem Hrvatske, održavaju se svečana misna slavlja, procesije i zajedničke molitve. Posebno mjesto među vjernicima istočne Hrvatske zauzima svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu, prema kojemu svake godine hodočaste tisuće vjernika iz Slavonije, Baranje i drugih dijelova zemlje.
Velika Gospa za katoličke je vjernike dan molitve, nade i obiteljskog zajedništva, ali i svetkovina koja podsjeća na Marijinu vjernost, poniznost i potpuno predanje Bogu.
