Nakon višegodišnjeg pada broja živorođenih, Hrvatska je u 2025. zabilježila blag porast u odnosu na prethodnu godinu. Prema privremenim podacima Državni zavod za statistiku, broj živorođene djece povećan je s 31.858 u 2024. na 32.385 u 2025., što predstavlja rast od 527 rođenja. Time je prekinut kontinuirani silazni trend koji je dosegnuo najnižu točku u prethodnoj godini.
Unatoč tom pomaku, stručna tumačenja upućuju na oprez. Porast se promatra kao smanjenje intenziteta dugogodišnjeg negativnog trenda, a ne kao njegov preokret. Dugoročna obilježja ostaju nepovoljna zbog prirodnog pada stanovništva i činjenice da u reproduktivnu dob ulaze malobrojnije generacije, što ograničava potencijal trajnijeg rasta broja rođenih.
Mjesečna raspodjela rođenja pokazuje da sezonalni obrazac ostaje stabilan. U 2025. ponovno je zabilježen mjesec s više od tri tisuće rođenja, dok su najslabiji mjeseci i dalje zimski. Dio rasta može se povezati s realizacijom ranije odgođenih planova roditeljstva, što upućuje na vremenski pomak rođenja, a ne nužno na povećanje ukupnog broja djece po obitelji.
Gledano unaprijed, projekcije Eurostat ukazuju da će se demografski pritisci nastaviti. Očekuje se daljnje smanjenje broja rođenih i zadržavanje visokog broja umrlih, što znači da će prirodni pad stanovništva ostati izražen.
