Iako živa cjepiva u pravilu nisu preporučena za primjenu kod trudnica i imunokompromitiranih osoba, nema razloga da se zdrava djeca koja dijele kućanstvo sa trudnicom ili imunokompromitiranom osobom ne cijepe živim cjepivima koja su trenutno u upotrebi u Republici Hrvatskoj. Naprotiv, treba osigurati da su svi kućni kontakti imunokompromitiranih osoba cijepljeni svim cjepivima u skladu s kalendarom cijepljenja.
Iako postoji teoretski rizik da se nakon cijepljenja živim cjepivom uzročnik može prenijeti na osobe u okolini, s posebnim naglaskom na trudnice i imunokompromitirane osobe, ovaj rizik je obično iznimno nizak i većina cjepiva se i dalje preporučuje, jer prednosti cijepljenja premašuju teoretski rizik prijenosa. Stoga svi trebaju biti cijepljeni sukladno dobi i kalendaru cijepljenja, bez obzira na to imaju li u bliskom kontaktu trudnice ili imunokompromitirane osobe. Također treba imati na umu i da će primanje cjepiva spriječiti bolesti protiv koji se cijepi, tako da neće biti potencijalnog prijenosa na osobu u slučaju zaraze. Ponekad se neka stanja ili okolnosti pogrešno interpretiraju kao kontraindikacija ili mjera opreza za cijepljenje, iako ona to zapravo nisu. Ove pogrešne percepcije rezultiraju propuštenim prilikama za primjenu preporučenih cjepiva. Savjetodavni odbor za cijepljenje CDC-a (ACIP) u svom dokumentu Opće smjernice za dobru praksu cijepljenja (1) navodi kako je upravo činjenica da djeca žive s trudnicom ili imunokompromitiranom osobom jedna od krivo tumačenih situacija koja dovodi do propuštanja cijepljenja živim cjepivima.
Primjena cjepiva protiv ospica, rubele i zaušnjaka (MMR) generalno se smatra sigurnom za primjenu kod djece koja u kućanstvima imaju trudnicu ili imunokompromitiranu osobu jer nije bilo zabilježenog sekundarnog prijenosa cijepnog soja virusa.
Cjepivo protiv vodenih kozica je također u pravilu sigurno, no oprez je potreban u slučaju postvakcinalnog osipa nakon cijepljenja protiv vodenih kozica kada se preporučuje izbjegavanje bliskog kontakta s osjetljivim imunokompromitiranim osobama za vrijeme trajanja osipa. No čak i u slučaju prijenosa cijepnog soja virusa može se očekivati znatno blaži oblik bolesti nego što bi to bilo kod izloženosti divljem soju varicella virusa.
Kako je nakon cijepljenja rotavirusnim cjepivom zabilježeno izlučivanje cijepnog soja virusa stolicom, preporučuje se svim osobama koje skrbe o djetetu redovito pranje ruku nakon promjene pelena cijepljenog djeteta što smanjuje rizik prijenosa cijepnog soja virusa. Rizik prijenosa je ipak manji nego u slučaju zaraze divljim sojem virusa tako da omjer koristi i rizika govori u prilog cijepljenju.
U literaturi se ne navodi da postoji prepreka za cijepljenje BCG cjepivom djece koja dijele kućanstvo s trudnicama ili imunokompromitiranim osobama.
Iako nema objavljenih specifičnih preporuka za cijepljenje protiv žute groznice, može se zaključiti da se sličan princip može primijeniti i za ovo cjepivo. Cijepljenje trudnica cjepivom protiv žute groznice nije u potpunosti kontraindicirano nego je mjera opreza. Ako je putovanje u zahvaćeno područje neodgodivo, a rizik zaraze procijenjen većim od rizika primjene cjepiva u tom slučaju se trudnice mogu cijepiti. Isto se u tom slučaju može primijeniti i na njihove kućne kontakte (2).
Cjepiva koja nisu registrirana u Hrvatskoj:
Oralno cjepivo protiv poliomijelitisa (OPV) ne preporučuje se osobama koje u kućanstvu imaju imunokompromitiranu osobu, i u tom slučaju preporučuje se cijepljenje inaktiviranim polio cjepivom (IPV) (3,4).
Kontraindicirana je primjena cjepiva protiv velikih boginja osobama koje u kućanstvu imaju trudnice ili imunokompromitirane osobe. Treba imati na umu da je cjepivo koje se koristi za cijepljenje protiv Mpox u Hrvatskoj (Jynneos) nereplicirajuće i na njega se ovo ne primjenjuje (1, 4)