S područja Vukovarsko-srijemske županije 515 nestalih, iz Vukovara 383

foto: Grad Vukovar

Na teritoriju Republike Hrvatske još se traga za 1821 osobom nestalom u Domovinskom ratu, među kojima je 515 iz Vukovarsko-srijemske županije, od kojih su 383 nestale su upravo u ratnom Vukovaru 1991., a trećina svih masovnih grobnica u Hrvatskoj je na području te županije.

Kolika je stradanja u agresiji na Hrvatsku u ljeto i jesen 1991. godine pretrpjela Vukovarsko-srijemska županija, najbolje govori podatak o 56 masovnih grobnica dosad otkrivenih na tom području te više stotina pojedinačnih grobnica s ekshumiranim posmrtnim ostatcima 2105 žrtava, od kojih je identificirano 1877 hrvatskih branitelja i civila.

Inače, na području Hrvatske, po podatcima Ministarstva hrvatskih branitelja, dosad su tijekom procesa traganja za nestalima iz 150 masovnih i gotovo 1400 pojedinačnih te asanacijskih grobnica ekshumirani posmrtni ostatci 5222 osobe, od kojih je identificirano njih 4365.

Trećina masovnih grobnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Dakle, trećina masovnih grobnica i gotovo polovica ekshumiranih žrtava pronađeni su na području u ratu okupiranih dijelova najistočnije hrvatske županije.

Potraga za nestalim osobama s područja Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije nije ograničena samo na vukovarsko područje. Iz ministarstva podsjećaju kako tragovi zločina vode i do susjedne, Osječko-baranjske županije, gdje su na području Dalja pronađene grobnice žrtava s područja Vukovara, a dio nestalih i nasilno odvedenih osoba s vukovarskog područja pronađen je i na teritoriju Republike Srbije, s kojeg je dosad preuzeto 69 posmrtnih ostataka.

Glavna prepreka u rješavanju preostalih slučajeva nestalih i nasilno odvedenih osoba na području hrvatskog Podunavlja 1991. jest nedostatak točnih informacija o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica s posmrtnim ostatcima žrtava.

Ključ rješenja tog problema, smatraju u Ministarstvu hrvatskih branitelja, a to je stajalište i većine stradalničkih udruga koje okupljaju članove obitelji zatočenih i nestalih, jest u Beogradu u vojnim arhivima i dokumentaciji negdašnje JNA, koji su za hrvatska istražna tijela još pod ključem.

To misli i predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

“Živimo mi svi svoje živote, ali svjesni smo da je za sve one koji su izgubili nekoga svoga i još tragaju za njim vrijeme u stvari zaustavljeno 1991. godine. Teško se obiteljima nositi s tim teretom, a on protekom vremena, iako se drugačije kaže, nažalost, ne biva ništa lakši. Odgovor na pitanje gdje su naši najmiliji nalazi se u Beogradu. Ne tražimo ništa osim da nam kažu lokacije gdje su pokopani naši voljeni kako bismo ih mogli dostojno pokopati”, kaže Alvir.

Milka Budimir na pragu 83. godine još se nada da će pronaći bratove posmrtne ostatke  

A da dozna sudbinu svojega brata Ivana Mažara, sve bi, kako kaže, dala 82-godišnja Vukovarka Milka Budimir, koja je u Domovinskom ratu izgubila i sina, ali su njegovi posmrtni ostatci pronađeni te mu može otići na grob i zapaliti svijeću.

“Ni glasa ni od koga gdje bi posmrtni ostatci moga brata mogli biti. Znam da su ga suborci mrtvog donijeli u vukovarsku bolnicu 25. listopada 1991. u jeku bitke za Vukovar, ali od tada se o njemu ne zna ništa. Kuda su oni s njim mrtvim, do danas nisam saznala, a prošla je evo puna 31 godina”, priča tužno ta stanovnica vukovarskoga naselja Lušca, dodajući kako je Vukovar i danas prazan grad, ponajviše zato što je silna vukovarska mladost pobijena 1991. 

Priznaje kako se, međutim, još nada da će doznati što joj se dogodilo s bratom.

“Nada uvijek postoji. Dok dišete, vi ćete se nadati i čekati. To i ja činim, ali evo već mi je 83. na pragu. Ne znam koliko ću još dugo poživjeti, ali do zadnjeg daha nadat ću se”, govori Milka Budimir. I ove će godine, iako je u poodmakloj dobi, biti u Koloni sjećanja koja će proći vukovarskim ulicama kao podsjetnik na 2717 hrvatskih branitelja i civila poginulih i ubijenih u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba tijekom gotovo tromjesečne opsade, od kraja kolovoza do 18. studenoga 1991., te u danima nakon okupacije u kojima se mnogim zarobljenim braniteljima i civilima u Vukovaru izgubio svaki trag.  Ivan Mažar jedna je od 383 žrtve za koje se ne zna gdje su pokopane.

Stajalište Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja, koje se ističe u svim prigodama vezanim uz događaje iz Domovinskog rata, jest kako je potraga za nestalima bila i ostala najveći humanitarni prioritet od kojega će se neće odustati sve dok se ne pronađe i posljednja nestala osoba. Na tom tragu, Hrvatska je 2019. donijela Zakon o nestalim osobama u Domovinskom ratu, institucionaliziran je proces i unaprijeđen sustav traganja za njima – međuresorna suradnja s MORH-om i HV-om, MUP-om i DORH-om te sigurnosno-obavještajnim agencijama, a potpisan je i sporazum sa Sveučilištem u Zagrebu, podsjećaju iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Odlukom Vlade osigurano pet milijuna kuna za nabavu kapitalne opreme za identifikaciju posmrtnih ostataka

Navode i da je unaprijeđena metodologija u terenskim istraživanjima (nabavljena najsuvremenija oprema te uvedene inovativne metode) te u obradi i identifikaciji posmrtnih ostataka, a odlukom Vlade osigurano je pet milijuna kuna za financiranje nabave kapitalne opreme za identifikaciju posmrtnih ostataka i uređenje prostora za DNA laboratorij u Zagrebu.

Također ističu kako su u mandatu ministra Tome Medveda od listopada 2016. na području Hrvatske ekshumirani posmrtni ostatci 162 osobe, a identificirano ih je 238.

Na području Vukovarsko-srijemske županije istraženo je 112 lokacija za koje su prikupljena saznanja upućivala na to da je riječ o prikrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama, a pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostatci 33 osobe. 

Identificirani su posmrtni ostatci 34 osobe ekshumirane na području te županije.

Samo iz masovne grobnice otkrivene 2021. godine na Bobotskom mrciništu, u blizini Bobote, nedaleko od Vukovara, ekshumirani su posmrtni ostatci 13 civila, mještana Tenje, u blizini Osijeka, nasilno odvedenih u srpnju 1991. 

Najveće istražene lokacije na području Vukovarsko-srijemske županije u proteklih šest godina su Ovčara, Priljevo, Inženjerijski poligon, Balenica, Marinci (12 lokacija), Bobotsko mrcinište i Petrovačka dola, gdje istraživanje još traje. Osim njih, pregledan je prostor Gradske tržnice u Vukovaru i Veleprometa te veći broj lokacija na području Sotina, Trpinje, Negoslavaca, Petrovaca, Bogdanovaca, Borova, Bršadina, Svinjarevaca i drugih mjesta na vukovarskom području.

Trenutačno, nakon opsežnih istraživanja provedenih na području Sisačko-moslavačke županije, provode se i očekuju terenske aktivnosti na više lokacija na području Vukovarsko-srijemske županije, nakon kojih slijede istraživanja na području zapadne Slavonije, poručuju iz Ministarstva hrvatskih branitelja.