Ministar rada Marin Piletić je za središnji dnevnik HRT-a komentirao inflaciju te rekao da se Vlada već treću godinu zaredom bori s tim problemom, ali se osvrnuo i na povećanje miroivna
Ministar je rekao kako se Vlada već treću godinu zaredom bori zajedno sa svim segmentima na tržištu protiv inflacije.
“U 2022. godini imali smo 10,7% inflacije te smo došli na prošlu godinu nešto manje od 3%. Iako veseli ovaj podatak da je u veljači inflacija usporila u odnosu na siječanj, to još uvijek smatramo da nije dovoljno. Naš makroekonomski cilj za ovu godinu je značajnije manja stopa inflacije od onih 2,9% u 2024. godini. Mi smo i među EU članicama zemlja koja ima već 15. kvartala uzastopno rast BDP-a, a u zadnje dvije, tri godine mi smo i rekorderi po rastu BDP-a”, istaknuo je Piletić.
Zamrzavanje cijena i kontrola potrošnje ključ za smanjenje inflacije
Što se tiče bojkota potrošača, kao i ograničenja cijena proizvoda u trgovinama, Piletić smatra da bi to trebalo svakako utjecati na smanjivanje inflacije.
“Inače Vlada ne bi zamrznula cijene 70 proizvoda, potrepština koji svakodnevno trebaju u svim našim kućanstvima, postrožila zakonsku regulativu, dala veće ovlasti državnom inspektoratu, da kontrolira same cijene, da vidi da su te cijene koje su zamrznute i propisno označene, onako kao što je to Vlada i predložila”, kazao je.
Dodao je kako se onda vidjela reakcija trgovačkih lanaca koji ne samo da su zamrznuli 70 proizvoda, nego su neki išli na nekoliko stotina.
“Smatramo da je to doprinijelo snižavanju, ali to definitivno nije naš konačni cilj, nego i drugim alatima kojima Vlada sve ove godine čini, od zamrzavanja cijena energenata, naftnih derivata, sada i proizvoda, omogućiti bolji standard svim našim građanima, posebno onima koji su najviše osjetili porast cijena”, istaknuo je Piletić.
Vlada brine da položaj umirovljenika bude što bolji
Na pitanje kako pomoći umirovljenicima da prebrode rast cijena, ministar smatra da treba pomoći ne samo umirovljenicima, nego i građanima koji su u riziku siromaštva.
Mi smo, rekao je, već s 1. siječnjem povećali sve osnovice u sustavu socijalne skrbi. “Sada kroz izmjenu zakona dižemo, naravno, i postotke. A cilj nam je i kroz izmjene zakona o mirovinskom osiguranju po treći put u mandatu ove Vlade povećati mirovine naših 1,2 milijuna umirovljenika na način da povećamo stopu usklađivanja mirovina”, kazao je.
Podsjetio je da je prije 2019. stopa usklađivanja mirovina bila 50-50 u korist povoljnijeg indeksa, a onda 70-30.
“Želeći omogućiti da ovi faktori koji utječu na povećanje mirovina, neovisno koji je faktor povoljniji, ili inflacija ili porast brutoplaća, želimo da taj omjer bude povoljniji u korist povoljnijeg indeksa i da on iznosi 85-15. Uz to, mi već godinu dana u javnosti pripremajući ovaj zakon, govorimo o tzv. 13. mirovini, a zapravo je riječ o godišnjem dodatku”, istaknuo je Piletić.
Podsjetio je također da je Vlada pratila sve umirovljenike kroz krizna vremena i pojačanu stopu inflacije kroz 10 paketa jednokratne pomoći.
Dodao je da je posljednji bio u prosincu prošle godine kada je Vlada svim umirovljenicima isplatila božićni dodatak. “Sveukupno kroz ovih 10 paketa preko 700 milijuna eura. I sada želimo uvesti da taj jedan konstantni dodatak bude zapravo pravo, a ne odluka Vlade na način da i to utječe na prosječno povećanje mirovina”, ustvrdio je Piletić.
Cilj je do kraja mandata doći do minimalno 800 eura prosječne mirovine
Istaknuo je kako je strateški cilj je do kraja mandata ove Vlade sa sadašnjih 625 eura prosječne sveukupne mirovine doći do minimalno 800 eura prosječne mirovine u Hrvatskoj te približiti taj standard i postotak ukupnog dijela mirovine u prosječnoj plaći na 50 posto.
“Upravo zbog toga od povoljnije stope usklađivanja, od godišnjeg dodatka, redefiniranja bonifikacije, želimo omogućiti da nakon 70. godine ukinemo i penalizaciju, što će sasvim sigurno doprinijeti porastu mirovina svih onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu”, rekao je ministar.
Sada želimo, poručio je, nakon što smo povećali u proteklim zakonskim izmjenama obiteljske mirovine i uveli onaj poseban dodatak dio obiteljske mirovine, osnažiti sve one mirovine koje koriste invalidsku mirovinu na način da se i te mirovine značajno povećaju, ali isto tako po treći put u ovom mandatu povećati najniže mirovine s dodatnih 3 posto povećanja aktualne vrijednosti mirovine.
