Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu.
Teme današnjeg sastanka su izmjene poreznih propisa, sustav upravljanja u kriznim situacijama te upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Sinergija Sveučilišta u Slavonskom Brodu i tvrtke Đuro Đaković
Prije sastanka sa županima, predstavnicima Udruga gradova i Hrvatske zajednice općina, predsjednik Vlade Plenković obišao je Sveučilište u Slavonskom Brodu i tvrtku Đuro Đaković.
“Vidjeli smo jednu kvalitetnu sinergiju između ključne obrazovne institucije i velike kompanije koja je bitna za ukupni ekonomski krvotok i razvoj ovoga grada, Brodsko-posavske županije, ali i šire”, istaknuo je Plenković.
Sastanak: Izmjene poreznih propisa, sustav upravljanja u kriznim situacijama te pravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Premijer je na početku govora izjavio da mu je drago što je danas u Slavonskom Brodu, koji je prvi put domaćin sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Prije nešto manje od dva mjeseca sudjelovao na obilježavanju Dana Brodsko-posavske županije i 30. godišnjice konstituiranja predstavničkog tijela županije.
Hrvatska četvrta europska država u programu Global Entry: Po tome nas se svrstava u zemlje kojima SAD najviše vjeruju
Istaknuo je da je Hrvatska danas u Schengenu i eurozoni. „To je bio cilj naše politike u ova dva mandata; dublja integracija je bila na prvom mjestu naše europske politike i mislim da ćemo u godinama pred nama svi skupa uvidjeti koliko su strateški promijenile položaj Hrvatske i koliko je to korisno za naše građane i brži i ravnomjerniji gospodarski razvoj“, kazao je.
Osvrnuo se i na činjenicu da je Hrvatska, nakon što su za hrvatske građane ukinute vize za ulazak u SAD, postala četvrta europska država koja sudjeluje u američkom programu Global Entry, što našim građanima i poslovnim ljudima značajno pojednostavljuje formalnosti za putovanje u SAD. „Po tome nas se svrstava u zemlje kojima SAD praktički najviše vjeruju“, naglasio je.
„U međuvremenu smo nastavili sa snažnom potporom Ukrajini, političkom, diplomatskom i vojnom, a to ćemo činiti i dalje“, nastavio je predsjednik Vlade.
U deset godina članstva u Europskoj uniji Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura
Istaknuo je, da je što se tiče sredstava Europske unije, u ovih deset godina Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura.
Kazao je da su u potpunosti apsorbirana sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za zagrebački potres alokacija od 683 milijuna eura, a petrinjski 319 milijuna eura.
Dodao je da, što se tiče obnove, vidi ubrzana dinamika na svakom koraku.
Osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada
Podsjetio je i da je nedavno osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ili ITU. Osvrnuo se i na sredstva iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kojim je ugovoreno 2,65 milijardi eura te na Projekt Sjever, vrijedan 2 milijarde eura.
Izvorima iz europskog proračuna financirano 70 posto ukupnih javnih investicija
Dodao je da ćemo do kraja ove godine iskoristiti i sva sredstva iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije. Podsjetio je i da se Hrvatska suočila s pandemijom covida i njezinim posljedicama, kao i prehrambenom i energetskom krizom i inflatornim pritiscima. „Odgovorili smo kao Vlada i država sa 6,8 milijardi eura“, kazao je i podsjetio pakete pomoći, zamrzavanje cijena plina, struje i naftnih derivata i sve drugo što je Vlada činila da građani i gospodarstvenici lakše prođu kroz ovo izrazito teško i zahtjevno razdoblje.
“Sve to se dogodilo u uvjetima kada smo u prošloj godini nastavili rapidno smanjivati udio javnog duga u BDP-u, sa 78 na 68 posto”, ustvrdio je Plenković. Dodao je da će ove godine javni dug biti nešto iznad 63 posto, a prema Vladinim projekcijama u 2024. trebao bi iznositi 60 posto. Naglasio je da ovi podaci govore o odgovornom upravljanju javnim financijama.
Premijer je rekao da je Hrvatska ostvarila suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto u 2022. godini te da se iz mjeseca u mjesec smanjuje i stopa inflacije. “To je naš temeljni cilj, ali i svih drugih aktera kako bismo smanjili pritisak na ekonomski i socijalni standard naših građana”, poručio je.
Izdavanje državne obveznice pokazalo snagu povjerenja u državu
Predsjednik Vlade istaknuo je da je izdavanje državne obveznice pokazalo izrazito visoku hrvatsku reputaciju kod građana i institucionalnih investitora, dok ovo zadnje izdanje eurobveznice svjedoči o povjerenju stranih investitora u Hrvatsku.
Kazao je i da će ova turistička godina, po dolascima i noćenjima, biti bolja od rekordne 2019. godine.
