Premijer na sastanku sa županima: Politička stabilnost i ravnomjerni regionalni razvoj temelji su Vladine politike

foto: Vlada RH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općinaTeme sastanka, održanog u Podstrani, bile su reforma zdravstvenog sustava, unaprjeđenje sustava obrazovanja, financijska perspektiva 2021.-2027. te izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom.

Četiri načela suradnje 

U uvodnom govoru, premijer Plenković je podsjetio da počinje sedma godina suradnje Vlada se županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, ocijenivši da su ovakvi susreti izrazito pridonijeli povjerenju i dinamici suradnje, te na određeni način stvorili okvir koji će dugo ostati model višerazinskoga upravljanja Hrvatskom.

Plenković je naglasio da je to partnerstvo utemeljeno na četiri načela, a to su kontinuirani, stalni i strukturirani dijalog, funkcionalna decentralizacija, fiskalna decentralizacija, te potpora u realizaciji projekata.

Uz političku stabilnost koju je ocijenio ključnom, premijer je kao najvažnije temelje Vladine politike već sedmu godinu zaredom istaknuo ravnomjerni regionalni razvoj, društvenu koheziju i smanjivanje nejednakosti u hrvatskom društvu. Kazao je da ta činjenica pridonosi ostvarenju velikih zajedničkih projekata.

Pritom je izdvojio realizaciju strateškog projekta Pelješkoga mosta, koji je izgrađen za dobrobit Hrvatske, osobito Dubrovačko-neretvanske županije. Istaknuo je da je to bio najsuverenističkiji potez povezivanja hrvatskog teritorija i vidljivi simbol sedam godina članstva u Europskoj uniji.

Uskoro realiziramo dva stetška postignuća – ulazak u schengenski prostor i eurozonu

Premijer je podsjetio da Hrvatsku sutra čeka konačna odluka o ulasku u schengenski prostor, što je ocijenio važnim za turističku zemlju poput Hrvatske jer se time ostvaruje potpuna sloboda kretanja, što će olakšati putovanje svih naših državljana, ali onih koji dolaze u našu zemlju. Spomenuo je i ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023., istaknuvši da će uvođenjem eura Hrvatska biti znatno zaštićenija od rizika globalnih kriza. Naglasio je da ovdje riječ o realizaciji generacijski strateških postignuća.

Mi smo, rekao je Plenković, podigli i stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku sa 61% na 70% prosjeka EU-a. To je sve u skladu s našom Nacionalnom razvojnom strategijom, dodao je.

Premijer se osvrnuo i na turističku sezonu, koju je ocijenio odličnom. Rekao je da smo ostvarili 37% više dolazaka, odnosno 24% više noćenja u odnosu na prošlu godinu. Dodao je i da očekujemo puno veće prihode u odnosu na rekordnu 2019.

Kazao je i da je Strategija hrvatskog turizma ponovno u fokus stavila održivost hrvatskog turizma u idućim godinama. Ponovio je da je Hrvatska jedina zemlja koja godišnje ugosti pet puta više turista nego ima stanovnika, istaknuvši da to nema niti jedna turistička destinacija u Europi. Važnim je ocijenio i doprinos turizma u rastu BDP-a.

Spomenuo je i da je Državni zavod za statistiku izašao s podacima za treći kvartal, naglasivši da je Hrvatska, uz Cipar, zemlja s najvišim rastom BDP-a.

Mjere pomoći građanima i gospodarstvu

Premijer je posebno istaknuo rusku agresiju na Ukrajinu, što za posljedicu ima energetsku i prehrambenu krizu, te inflatorne pritiske. “Mi smo i tome našli lijek”, kazao je premijer, spomenuvši interventne pakete mjera pomoći građanima i gospodarstvu, ukupne vrijednosti 26 milijardi kuna.

“Na ovaj način se pomoglo najranjivijima skupinama u hrvatskom društvu, umirovljenicima, poljoprivrednicima, ribarima, nezaposlenima”, rekao je Plenković. Naveo je i široku potporu hrvatskim kućanstvima, gospodarstvu, institucijama te jedinicama lokane i područne samouprave.   

U kontekstu rasta cijena energenata, premijer je podsjetio da je Vlada fiksirala cijenu električne energije na 62 eura/MWh za županije, gradove i općine te njihove ustanove i trgovačka komunalna društva. Napomenuo je da je time spriječeno poskupljenje vode, troškova odvodnje i usluga u dječjim vrtićima, te je smanjen udar na proračune općina, gradova i županija kada je u pitanju financiranje bolnica, škola, fakulteta, nevladinih udruga, i svih drugih subjekata koji su bili pokriveni mjerama Vlade.

Povrh toga Vlada je išla u daljina porezna rasterećenja, kazao je Plenković.  Naveo je da je smanjenjem stope PDV-a za veliki broj proizvoda, kao i osiguravanjem iste cijene struje i plina kućanstvima spriječen udar na standard hrvatskih građana.

Proračun za 2023. kao sidro za daljnji gospodarski rast i ravnomjerni regionalni razvoj

Podsjetio je i da je prije nekoliko dana u Hrvatskom saboru usvojen proračun za 2023., prvi izražen u eurima. Naveo je njegove tri glavne uloge, a to su: instrument za ublažavanje posljedica kriza, sidro za daljnji gospodarski rast i ravnomjerni regionalni razvoj te sprječavanje socijalne frakture i osiguranje socijalne kohezije.

Premijer je naglasio da je prihvaćeno 10 amandmana na prijedlog proračuna, vrijednih gotovo 10 milijuna eura, čime smo, kazao, željeli poslati političku poruku da prepoznajemo prioritete koji su važni za funkcioniranje pojedinih dijelova Hrvatske. 

Istaknuo je i dijalog sa sindikatima, kazavši da je u dogovoru s njima podignuta osnovica za državne i javne službenike za 6 posto, a u 2023. godini ide za još 2 posto. Spomenuo je i rast iznosa božićnice, regresa, te dara za dijete.

Plenković je podsjetio da je Vlada Hrvatskom saboru uputila Zakon o trgovini, kojim se regulira rad trgovina i omogućuje 16 radnih nedjelja u godini, te Zakon o radu, gdje će se rad nedjeljom plaćati 50% više.

Ulaganjima u prometnu infrastrukturu povezivanje središta županija sa cijelom Hrvatskom

Premijer je naglasio da će Vlada i dalje raditi na prioritetima ovih sastanaka, a to je posvećivanje pozornosti ravnomjernom regionalnom razvoju.

Kazao je da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem pokazao izrazito učinkovit za bolji razvoj istoka Hrvatske, koji je bio objektivno u najnepovoljnijem položaju u nizu godina.

Po istom modelu rađen je i Projektu Sjever, posebna pozornost posvećena je projektu vezanom uz Dalmatinsku zagoru, zatim Liku, Gorski kotar i Banovinu.

„Povećali smo regionalnu kartu potpora za investitore, gdje posebno prednjači Sisačko-moslavačka županija, gdje su potpore za još 10 posto veće nego drugdje“, istaknuo je Plenković i kazao da autocesta koja se gradi prema Sisku i Petrinji mora postati žila kucavica razvoja županije.

Podsjetio je i da je tijekom posjeta Osijeku u povodu Dana Grada, otvorena dionica Osijek – Beli Manastir, koji povezuje Budimpešti s Pločama. Još je ostalo samo 5 kilometara na hrvatskom teritoriju do mađarske granice. „Do kraja mandata završit ćemo i drugi tunel kroz Učku, koji će povezati Istarsku županiju s mrežom autocesta u Hrvatskoj“, nastavio je Plenković i dodao da je prometno povezivanje ključ ravnomjernog regionalnog razvoja.

Isto tako, podsjetio je da se radi na dovršetku ceste do Bjelovara, Virovitice, od Križevaca prema Koprivnici, od Požege prema autocesti, te Vinkovaca i Vukovara prema autocesti, a također i ulaganja u prometnu infrastrukturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje će se riješiti veliki prometni čepovi koji nastaju od Splita prema Omišu tijekom turističke sezone.

Predsjednik Vlade kazao je da su svi ti projekti na dnevnom redu, da postoje razni izvori financiranja, a cilj je da Hrvatska ima zaokruženu cestovnu infrastrukturu. Spomenuo je da je, uz renesansu hrvatskih otoka, uz sve zračne luke, plan da se započne sa ozbiljnim ulaganima u željezničku infrastrukturu.

Novom mjerom u iznosu od 544 milijuna kuna svoj djeci besplatan obrok

„Temelj naše politike je i demografija, to je strateško pitanje hrvatskog naroda i opstanka“, istaknuo je premijer.

Rekao je da smo nakon popisa stanovništva dobili brojeve koji nisu ohrabrujući te je to strukturni problem.

Naveo je dosadašnje mjere koje su se dosad poduzele, poput obiteljske politike, različitih rodiljnih i drugih naknada i rasterećenja, svega što stavlja u fokus mogućnost za mlade obitelji da imaju više djece, no upozorio da će se morati raditi na svim razinama kako bi se to izmijenilo.

U novom proračunu i izmjenama Zakona o obrazovanju Vlada je donijela izrazito bitnu mjeru. „Odlučili smo spriječiti da više ijedno dijete u bilo kojoj hrvatskoj osnovnoj školi bude gladno. Od sad će sva djeca dobiti bar jedan besplatan obrok“, rekao je Plenković.

Za mjeru je predviđeno 544 milijuna kuna u državnom proračunu, a premijer je kazao kako je to naizgled mnogo, ali je u smislu za očuvanje kohezije u hrvatskom društvu itekako važan iskorak.

„Kada to povežemo sa strateškim odlukama o udžbenicima u prvom mandatu naše Vlade, kada povežemo s besplatnim prijevozom, ta tri elementa, besplatan obrok, besplatni udžbenici i besplatan prijevoz, stvaraju preduvjete za puno bolje rezultate u obrazovnom sustavu“, zaključio je premijer.

Doda je da će Vlada nastaviti raditi na uvođenju jednosmjenske nastave i ulagati u osnovne i srednje škole, kao i predškolske institucije, gdje je bitno partnerstvo i zaokruživanje financijskih konstrukcija kako bi se bolji uvjeti realizirali.

O odluci Sabora u vezi pomoći Ukrajini: Siguran sam da ćemo biti na razini političke odgovornosti koja je pred nama

Hrvatska uz pomoć Plana oporavka provodi važne reforme i ulaganja, zbog čega nam je uplaćeno više od milijarde i pol eura.

„Osigurali smo više od 25 milijardi eura sredstava za cijelo desetljeće, to je težina jednog godišnjeg proračuna“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Dodao je da očekuje da se u duhu partnerstva tako strukturira godišnji financijski plan i realizira na opće zadovoljstvo te se 2030., kada ćemo biti već iskusna članica Unije, napravi veliki rezime gdje je hrvatsko društvo bilo prije, a gdje će biti poslije članstva u Europskoj uniji.

„To zahtjeva, uz suradnju, iste vrijednosti i principijelnu politiku“, istaknuo je i dodao da pritom misli na odluku koju mora donijeti Sabor u pogledu participacije u misiji EU vojne pomoći Ukrajini.

Naglasio je da je odluka u potpunosti u skladu sa svim pravnim aktima, kao što je bilo sa svim misijama, i koja predstavlja samo konzistentan nastavak odgovorne politike prema Ukrajini koja je žrtva agresije, a za Hrvatsku sa iskustvom iz Domovinskog rata očekuje da ima najviše razumijevanja.

„Ovo su važni trenuci i siguran sam da ćemo biti na razini političke odgovornosti koja je pred nama“, kazao je predsjednik Vlade Plenković.

Po završetku sastanka predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručili su 62 ugovora iz Programa Zaželi.