Godinama već žaloste rezultati mature iz hrvatskog jezika. Prosječna ocjena na ispitima mature je dobar, s time da je nekih godina bila i dovoljan. Bolja situacija nije ni na nedavno provedenim nacionalnim ispitima kod osmaša. Piše HRT.
Čak 37 posto osmaša dobilo je trojku, a samo 6 posto peticu. Na ovogodišnjoj državnoj maturi jedinstveni ispit iz hrvatskog palo je 13 posto učenika, a 7 posto njih dobilo je 0 bodova na eseju.
Privremeni rezultati mature iz hrvatskog jezika:
37% osmaša hrvatski jezik (dobar)
6% osmaša hrvatski jezik (odličan)
13% maturanata hrvatski jezik (pad)
7% maturanata hrvatski jezik – esej (0 bodova)
U mnogim državama broj sati materinskog jezika je od 6 do 14 sati tjedno. Kod nas je to, računajući osnovnu i srednju školu, od 3 do 5 sati.
– Mislim da je hrvatski jezik dugoročno problem svima i kao jezik i kao nastavni školski predmet i marginaliziran je godinama i matura je pokazala tu marginalizaciju. Događa se da je jedino mjerilo učenika državna matura, smatra Vesna Muhoberec, profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj V. gimnaziji.
I dodaje, da ne govorimo koliki je niski prag prolaznosti. Pa i s tim, podaci su porazni. Prošle godine prosječna ocjena bila je trojka, prije dvije godine dvojka i trojka, a prije osam godina kada nije bilo ni pandemije, ni potresa, ni štrajkova – također trojka.
– Samim tim što je hrvatski materinski jezik stavlja se u poziciju da mu se pristupa da je to lako, da se usvaja s „majčinim mlijekom” da nije potrebno posebno učiti, pojašnjava Nives Triva, profesorica komparativne književnosti u šibenskoj gimnaziji.
Dobrim usvajanjem jezika lakše se izražavamo.
– Dobro baratanje svojim jezikom i poznavanje književnosti širi vidike i osposobljava učenike da lakše izražavaju svoje misli i osjećaje, kaže Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.
