Ovo je prvi proračun koji ćemo usvojiti, a odnosit će se na vrijeme kada će Hrvatska biti članica i europodručja i Schengenskoga prostora, kazao je premijer Plenković u uvodu sjednice Vlade posvećene donošenju proračuna za 2023. Rast u ovoj godini od 5,7 posto omogućit će da u iduću godinu, u kojoj se najavljuje usporavanje globalne ekonomije, uđemo spremni, poručio je.
Otvarajući današnju, 166. sjednicu Vlade, posvećenu prijedlogu Državnog proračuna za 2023. godinu, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako se taj proračun donosi u okolnostima u kojima su cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, obilježeni posljedicama covid krize i ruske agresije na Ukrajinu te njenim efektima na energetsku i prehrambenu situaciju.
“Ovo je prvi proračun koji ćemo usvojiti, a odnosit će se na vrijeme kada će Hrvatska biti članica i europodručja i Schengenskoga prostora”, kazao je premijer Plenković opisujući osnovnu razliku između ovoga i dosadašnjih proračuna.
Ta činjenica, dodao je, mijenja naš međunarodni položaj, kontekst i pozicioniranje, utjecat će na budući gospodarski razvoj i percepciju Hrvatske.
Zahvaljujući politici odgovornog upravljanja javnim financijama, imali smo vrlo rapidno smanjenje javnoga duga do korone i imali preokret iz proračunskih deficita u proračunski suficit, dizanje kreditnog rejtinga na razinu investicijskoga, prema sve tri vodeće svjetske agencije, a zadržali smo i ključni preduvjet – snažnu političku stabilnost, koja nam omogućuje da ostvarujemo programe usvojene na početku mandata Vlade i da poduzimamo reforme, uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i europskih fondova, naveo je premijer Plenković.
Premijer je kazao da je Vladina projekcija rasta za ovu godinu od 5,7 posto čak nešto skromnija od trenutnih projekcija međunarodnih ekonomskih i financijskih institucija i agencija za kreditni rejting.
“Na to možemo biti ponosni i gledati na ovu 2022. kao na godinu koja daje mogućnost da u iduću godinu uđemo spremni”, dodao je navodeći kontekst najava koje se odnose usporavanje globalnu ekonomije.
Projekcije gospodarskog rasta za sljedeće tri godine
Zbog toga su, naveo je, Vladine projekcije gospodarskog rasta u idućoj godini za Hrvatsku 0,7 posto, što je nešto manje od procjena Europske komisije koje iznose jedan posto, ali premijer je podsjetio da je Vlada uvijek u tim procjenama bila prilično konzervativna.
“A na kraju smo, agilnošću hrvatskog gospodarstva, predanosti hrvatskih radnika, pravodobnim mjerama koje je Vlada poduzimala u raznim krizama, dobrim korištenjem europskih sredstava, odličnom turističkom sezonom stvarali, kontekst za veći gospodarski rast”, naglasio je.
U 2024. i 2025. godini planira se viši rast – od 2,7 odnosno 2,6 posto, a godina koja je pred nama bit će svojevrsna prijelazna i specifična godina u pogledu rasta, dodao je predsjednik Vlade.
“Postoji niz izazova za našu ekonomsku i fiskalnu politiku, ali mi ćemo biti i fleksibilni i prilagodljivi i spremni na daljnje pravovremene reakcije”, najavio je govoreći o kontekstu kriza i izazova koji se postavljaju pred hrvatske građane i gospodarstvo.
Vladini paketi mjera iz travnja i rujna su zalog nastavka politike koja vodi računa o tome da hrvatski građani i hrvatske obitelji, hrvatski gospodarstvenici i radnici prođu kroz ovo krizno razdoblje sa što manje neugodnih situacija, poručio je premijer Plenković.
Tri osnovna cilja proračuna za 2023.
Ovaj proračun, kazao je predsjednik Vlade, ima tri osnovna cilja: ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj te očuvati socijalnu sigurnost.
Govoreći u ublažavanju posljedica krize, podsjetio je da bi, primjerice, bez mjera Vlade danas plaćali puno veću cijenu struje, puno veću cijenu plina, imali bismo skuplje naftne derivate, bilo bi manje potpora za sve ugrožene skupine i manje socijalnih transfera.
Ovaj proračun, dodao je, ima za cilj očuvati gospodarski rast i razvoj – to znači posebno poticati gospodarski rast s javnim investicijama, s naglaskom na dva temeljna pravca – zelenoj i digitalnoj tranziciji.
To znači i, dodao je premijer, povećati energetsku sigurnost, snažiti male i srednje poduzetnike, povećati investicije i dinamizirati proces obnove od potresa.
Što se tiče trećega cilja, očuvanja socijalne sigurnosti, premijer Plenković kazao je da to podrazumijeva nastavak rasta mirovina i nastavak rasta plaća, istaknuvši da su u proračun uključeni i nedavni dogovori postignuti sa sindikatima javnih i državnih službi.
Uključen je i niz demografskih mjera – rodiljne i roditeljske potpore, izgradnja i obnova dječjih vrtića, subvencioniranje stambenih kredita i druge.
Uz sve navedeno predviđena su i daljnja ulaganja u obrambene sposobnosti, koje su posebno važne u promijenjenim geopolitičkim okolnostima.
Prihodi 24,9 milijardi, rashodi 26,7 mlrd eura
Ministar financija Marko Primorac u ponedjeljak je na sjednici Vlade predstavio Prijedlog proračuna za 2023., kojim se predviđaju prihodi od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države po SAD metodologiji od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a.
Nakon rasta BDP-a za projiciranih 5,7 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 0,7 posto u 2023., zatim od 2,7 posto u 2024. te 2,6 posto u 2025. godini.
Očekuje se i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto, na 5,7 posto u 2023. godini uslijed iščezavanja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i viske baze iz 2022. godine, rekao je Primorac. U 2024. godini očekuje se njezino daljnje usporavanje na 2,5 posto, te u 2025. na 2,3 posto.
Na tržištu rada ipak se iduće godine ne očekuju izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka ponude radnika, pa će tako broj zaposlenih blago rasti, a stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini, naveo je ministar.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što bi bio rast od 9 posto u odnosu na tekući ovogodišnji plan. Za 2024. planirani su prihodi proračuna u visini od 24,8 milijardi eura, a u godini nakon nje 25,8 milijardi eura.
Porezni prihodi iduće bi godine trebali iznositi 13,3 milijarde eura, što bi bio rast od 4,8 posto. U sljedećim godinama očekuje se njihov daljnji rast, i to u 2024. na 14 milijardi eura, a u 2025. na 14,7 milijardi eura.
U strukturi poreznih prihoda, za 2023. projiciran je prihod od poreza na dobit u visini od 1,6 milijardi eura te u 2024. i 2025. od po 1,7 milijardi eura.
Prihod od PDV-a u 2023. planira se ostvariti u visini od 9,1 milijardi eura, a od posebnog poreza i trošarina 2,2 milijarde eura. Od doprinosa za mirovinsko osiguranje planira se uprihoditi u proračun 4 milijarde eura, što je rast od 8,2 posto, dok se od pomoći EU planira ostvariti 5 milijardi eura ili 32,8 posto više.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. godini planiraju se u iznosu od 26,7 milijardi eura, i viši su za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. ukupni rashodi projicirani su na 25,6 milijardi eura, a u godini iza u visini od 25,9 milijardi eura.
Povećanje rashoda proračuna u 2023. za 2,1 milijardu eura odražava politike Vlade, prije svega daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, potom održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa, investicijske i razvojne projekte, zelenu i energetsku tranziciju gospodarstva, jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti te solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize, kazao je ministar.
Taj rast rashoda ponajviše je tako rezultat je povećanih izdvajanja za rashode za zaposlene u visini 456,7 milijuna eura, potom za socijalnu skrb i održivost mirovinskog sustava, a prije svega se to odnosi na povećanje rashoda za mirovine i mirovinska primanja za 512,7 milijuna eura te socijalnih naknada i pomoći u visini od 25,6 milijuna eura, nadalje za nastavak obnove od potresa 270,8 milijuna eura, jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti 86,9 milijuna eura itd.
Manjak proračuna opće države po ESA 2010 bit će 1,6 milijardi eura
Manjak općeg državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2023. iznosit će 1,7 milijardi eura ili 2,4 posto BDP-a. U 2024. projicira se taj manjak u visini od 896 milijuna eura ili 1,2 posto BDP-a, a u 2025. od 229 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a.
Manjak općeg proračuna po metodologiji ESA 2010 (koji uključuje i izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne i regionalne samouprave), pak, ove se godine očekuje u visini od 1,4 posto BDP-a, a iduće godine će dosegnuti 1,6 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a, temeljem očekivane realizacije prije svega negativnih rizika u nastupajućoj godini, naveo je Primorac.
U 2024. i 2025. planira se nastavak snažnije fiskalne konsolidacije, s rezultirajućim manjkom opće države po metodologiji ESA 2010 od 1,7 posto BDP-a odnosno 1,2 posto BDP-a, kazao je Primorac.
U skladu s time, očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to sa 70,2 posto u 2022. godini, na 67,9 posto BDP-a u 2023, potom na 65,5 posto BDP-a u 2024. i 63,5 posto u 2025. godini.
“Ovaj proračun je po mnogo čemu specifičan. To je prvi proračun RH denominiran u euru. Uvođenje eura osnažit će naše gospodarstvo, bit će sidro stabilnosti, učinit će nas otpornijima i zaštićenijima od vanjskih šokova i kriza, ali će pridonijeti i poboljšanju ulagačke klime”, istaknuo je Primorac predstavljajući Prijedlog proračuna na sjednici Vlade.
Osim toga, naveo je, ovaj proračun donosi se u značajno izmijenjenom makroekonomskom kontekstu. Nakon nekoliko godina rasta i fiskalne konsolidacije, Hrvatska je bila pogođena razornim potresima, ali i posljedicama pandemije covid-19.
“U prošloj godini i ovoj na izmaku uspjeli smo stabilizirati ekonomiju i ostvarili smo značajne stope rasta. Međutim, izgledi za sljedeću godinu znatno su nepovoljniji i neizvjesniji. Posljedice ruske agresije na Ukrajinu destabilizirale su svjetsko gospodarstvo, a posljedice inflatornih pritisaka i usporavanja gospodarske aktivnosti osjećamo i osjećat ćemo i u Hrvatskoj”, napomenuo je.
Podsjetio je da se proračun donosi u pretpostavku rasta BDP-a od 0,7 posto i stopu inflacije od 5,7 posto. U takvim okolnostima, kako je rekao, proračun mora biti usmjeren na očuvanje rasta i zaposlenosti, ali isto tako ne smije
djelovati inflatorno.
Oblikovanje proračuna u skladu s ta dva suprotstavljena cilja predstavljalo je poseban izazov, ustvrdio je, dodavši da je proračun morao sadržavati i snažan protukrizni element. Prije svega, naveo je, vodila se briga o zaštiti najranjivijih, uz snažnu redistributivnu ulogu države, što uključuje i financiranje različitih mjera i pomoć najugroženijim građanima, ukupno u visini od 643,2 milijuna mjera u 2023.
Primorac je istaknuo i da se proračun donosi u izmijenjenom vanjskopolitičkom i geoekonomskom kontekstu. Stoga država nastavlja ulagati u diversifikaciju dobavnih pravaca i osiguranje kontinuiteta opskrbe energentima, čime će se Hrvatska pozicionirati i kao regionalno energetsko čvorište. Ministar je pritom istaknuo ulaganje 75 milijuna eura u izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala.
Za jačanje otpornosti planirana su i ulaganju o obranu, koja će u idućoj godini iznositi 324,4 milijuna eura, a ponajprije se odnose na opremanje višenamjenskim borbenim avionom (261,2 milijuna eura), opremanje borbenim vozilom
pješaštva na gusjenicama (22,5 milijuna eura), opremanje višenamjenskim helikopterom 15,4 milijuna eura, protuzračnu zaštitu (14,6 milijuna eura), obalni ophodni brod (9,5 milijuna eura) i borbeno oklopno vozilo – simulator (1,2 milijuna eura).
Ukupno zaduženje 5,5 milijardi eura
Prijedlogom zakona o izvršavanju državnog proračuna planirana su ukupna zaduženja za 2023. do 5,5 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice duga iznose 3,7 milijarde eura, rekao je ministar financija.
Nadalje, zaduženje izvanproračunskih korisnika u 2023. planirano je u visini od gotovo 400 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice njihova duga iznose 431,2 milijuna eura.
Nova financijska jamstva za 2023. godine iznose 1,2 milijarde eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 882,8 milijuna eura, a jamstvena zaliha iznosi 39,8 milijuna eura.
Prijedlogom tog zakona predviđena su i sredstva proračunske zalihe u iznosu od 15 milijuna eura.
Saborska rasprava o prijedlogu proračuna za 2022. godinu planirana je do kraja mjeseca.
