Piletić: Vlada želi da nedjelja primarno bude dan za odmor i obitelj

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” da se na Gospodarskom socijalnom vijeću raspravljalo o radu nedjeljom, no još uvijek nema jedinstvenog stava.

No, Vlada si je zacrtala u svom programu rada da će definirati rad nedjeljom i kroz Zakon o radu i kroz Zakon o trgovini, poručio je.

Dodao je da je Vlada najviše htjela ograničiti rad trgovina nedjeljom, jer je to prema hrvatskoj tradiciji dan za obitelj. Vlada želi da nedjelja primarno bude dan za odmor i da se ljudi mogu posvetiti svojim obiteljima.

No, postoji čitav niz ljudi koji rade i koji moraju raditi nedjeljom. Zbog toga je Zakon o trgovini definirao da trgovine mogu raditi šesnaest nedjelja godišnje, a poslodavci su ti koji će odlučiti koje će to nedjelje biti.

Vlada ne može definirati rad nedjeljom samo za trgovce

Piletić je naglasio da se ne može samo definirati rad nedjeljom za trgovce, nego je Vlada kroz Zakon o radu, kao opći propis, koji definira rad i radne okolnosti u Hrvatskoj, definirala da ako poslodavac ne može drugačije organizirati, onda radnik može odbiti rad nedjeljom.

“U drugom članku smo rekli, osim u slučaju prijeke potrebe, a to je nešto što poslodavac nije mogao predvidjeti, takav rad podrazumijeva da radnik ne može odbiti raditi nedjeljom. Govorimo o hitnim intervencijama, hitnim službama, nužnim popravcima, prometu i slično, poručio je.

Cilj je, pojasnio je ministar, da se definira koji su to poslovi, koji zbog naravi i prirode svoga posla rade nedjeljom. To je opet čitav niz službi. U takvim slučajevima, gdje se rad nedjeljom podrazumijeva, takve stvari moraju biti definirane kroz Ugovor o radu. Mora radniku biti jasno i predvidivo da će mu rad nedjeljom biti obvezan. I u tom slučaju ne može se pozvati da neće raditi nedjeljom.

Rekao je da je poslodavac dužan u četiri uzastopna tjedna omogućiti radniku jednu nedjelju slobodnu. To bi se trebalo odnositi i na hitne službe.

Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu.

Piletić je naglasio da se mora definirati koliko taj rad nedjeljom treba biti plaćen u odnosu na redovnu satnicu. Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu.

Rekao je da se nedjelja do sada plaćala, u prosjeku, 37 posto prema Kolektivnim ugovorima koji su dostupni u bazi podataka.

Izmjene Zakona o radu stupaju na snagu od 1. siječnja 2023.

Ministar Piletić je naglasio da izmjene Zakona o radu stupaju na snagu od 1. siječnja 2023., a Zakon o trgovini ide u dva čitanja.

“Tako da vjerujem da će i on stupiti na snagu početkom sljedeće godine”, kazao je.

Ministar se osvrnuo se i na povećanje plaća za javne i državne službenike, kao i na ostvarenje prava umirovljenika na obiteljsku mirovinu.