Razina protupoplavnih mjera na Dunavu i Dravi neće se dizati, ali nadležne službe su na terenu i nadziru stanje. Dok su nedavne poplave u Njemačkoj prouzročile štetu u milijardama eura, nekoliko županija u Hrvatskoj također je proglasilo elementarnu nepogodu zbog jakih kiša i nevremena. Tomislav Novosel iz Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda i profesor Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka PMF-a govorili su o poplavama i posljedicama vremenskih ekstrema.
Tomislav Novosel izjavio je da stanje na terenu nije zabrinjavajuće. Vodostaj Dunava kod Batine zaustavio se na plus 6,36 cm, a na snazi su redovne mjere obrane od poplava. Napomenuo je da je 2013. godine vodostaj Dunava bio skoro metar i pol viši. Slično je i s rijekom Dravom koja bilježi vodostaj od 390 cm, s očekivanim porastom od 0,3 cm u iduća dva dana. Veći problemi bi nastali tek pri vodostaju od 500 cm.
Stručnjaci ističu da klimatske promjene značajno utječu na vremenske ekstreme, čineći protupoplavne mjere potrebnima tijekom cijele godine. Novosel je naglasio da više nema jasnog pravila sezonskih poplava zbog klimatskih promjena. Profesor Grisogono dodao je da je klima sada u pobuđenom energetskom stanju, što uzrokuje nagle promjene vremenskih uvjeta.
Klimatske promjene donijele su ekstremne količine padalina i rušenje rekorda. Dugotrajne suše naglo zamjenjuju obilne kiše, stvarajući izazove za ljude, životinje i biljke. Novosel je naveo da su u posljednjih 20 godina oboreni gotovo svi rekordi na vodomjernim postajama u Hrvatskoj, naglašavajući potrebu za prilagodbom i ulaganjima u sustav zaštite od poplava.
Sustav zaštite od poplava kontinuirano se razvija i prilagođava klimatskim promjenama. Novosel je istaknuo da je Hrvatska uspjela nadograditi svoj sustav, kao što pokazuje primjer Hrvatske Kostajnice, koja je uvela montažne i polumontažne objekte za zaštitu od poplava. Ovaj sustav zahtijeva manje ljudi na terenu i omogućava bržu reakciju.
Jedan od izazova s kojim se Hrvatska suočava je nedostatak stručnog kadra. Mnogi stručnjaci odlaze u inozemstvo zbog boljih uvjeta života i rada. Novosel je naglasio važnost obrazovanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja za učinkovitu zaštitu od poplava.
Razvoj modela za predviđanje vodostaja ključan je za učinkovitu obranu od poplava. Od 2016. godine razvijeni su modeli za rijeku Savu, a od ove godine, u sklopu europskog projekta VEPAR, razvijeni su modeli za Dravu, Dunav i jadranske slivove. Ovi modeli omogućuju predviđanje vodostaja pet dana unaprijed, što je od velike važnosti za pravovremenu reakciju i zaštitu.
Sustav obrane od poplava u Hrvatskoj pokazuje visoku razinu učinkovitosti, no kontinuirana prilagodba i ulaganja nužni su za suočavanje s izazovima koje donose klimatske promjene. Uz napore stručnjaka i adekvatnu podršku, Hrvatska nastoji osigurati sigurnost svojih građana i imovine u sve ekstremnijim vremenskim uvjetima.
