Hrvatska je i u prvom tromjesečju 2026. godine prekoračila propisanu granicu proračunskog manjka od tri posto bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Eurostata.
Sezonski prilagođeni manjak konsolidirane opće države u Hrvatskoj iznosio je 3,4 posto BDP-a. Time je Hrvatska ostala iznad propisanog plafona već drugo tromjesečje zaredom, budući da je jednak manjak, prema revidiranim podacima, zabilježen i u posljednjem tromjesečju 2025. godine.
Granica od tri posto BDP-a u prvom je tromjesečju prekoračena u ukupno 12 država članica Europske unije.
Najveći proračunski manjak zabilježila je Bugarska, gdje je iznosio 7,6 posto BDP-a. Hrvatska je s manjkom od 3,4 posto bila na istoj razini kao Slovačka, dok je Austrija zabilježila manjak od 3,5 posto BDP-a.
Na razini eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iznosio je 3,1 posto BDP-a, što je za 0,1 postotni bod manje nego na kraju prošle godine.
Isti prosječni manjak od 3,1 posto zabilježen je i na razini cijele Europske unije, uz smanjenje od 0,2 postotna boda u odnosu na kraj 2025. godine.
Istodobno su pojedine članice uspjele poslovati s proračunskim viškom. Među njima su Irska, Danska, Grčka, Cipar i Portugal, s viškovima u rasponu od 0,3 do 4,4 posto BDP-a.
Dok hrvatski javni dug i dalje ostaje ispod prosjeka eurozone, proračunski manjak predstavlja nepovoljniji pokazatelj. Hrvatska je, prema podacima Eurostata, već dva uzastopna tromjesečja iznad referentne granice od tri posto BDP-a.
