Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane počinje u ponedjeljak, 16. veljače, objavilo je Ministarstvo financija. Ciljani nominalni iznos izdanja iznosi 900 milijuna eura, a ulaganje je moguće u trezorske zapise ročnosti 364 dana uz godišnji prinos od 2,6 posto.
Rokovi i krugovi upisa
Razdoblje upisa u prvom krugu, namijenjenom isključivo građanima, traje do 23. veljače u 11 sati. Drugi krug, u kojem sudjeluju institucionalni ulagači, održat će se dan kasnije, od 9 do 11 sati.
Trezorski zapisi mogu se upisati u poslovnicama FINA te putem digitalnih kanala e-riznica i m-riznica, koji su dostupni od nedjelje u ponoć.
Tko može ulagati i pod kojim uvjetima
Pravo sudjelovanja u prvom krugu imaju punoljetne fizičke osobe – hrvatski državljani u zemlji i inozemstvu te strani državljani koji su rezidenti u Hrvatskoj. Svaki ulagatelj može upisati jednu ponudu.
Minimalni nominalni iznos po ulagatelju iznosi 1.000 eura. Budući da se trezorski zapisi kupuju uz popust, minimalno početno ulaganje iznosi 974,73 eura. Po dospijeću ulagatelj dobiva 1.000 eura po zapisu, što znači zaradu od 25,27 eura po jednom trezorskom zapisu, sukladno prinosu od 2,6 posto.
Datumi izdanja i dospijeća
Datum izdanja trezorskih zapisa je 26. veljače, dok je dospijeće predviđeno za 25. veljače 2027.
Reinvestiranje bez nove uplate
I u ovom izdanju omogućena je opcija reinvestiranja za imatelje trezorskih zapisa iz veljače 2025. Reinvestiranje je potrebno odabrati tijekom trajanja prvog kruga upisa nove emisije, do 23. veljače u 11 sati. Odabrani iznos automatski će se iskoristiti za namiru novog izdanja na dan 26. veljače, bez dodatnih platnih transakcija.
Građani kao važan dio javnog duga
Ovo je 19. izdanje državnih vrijednosnih papira dostupnih građanima u manje od tri godine, od čega je 16. serija trezorskih zapisa. Građani trenutačno drže više od 8,5 posto javnog duga. U dosadašnjim izdanjima sudjelovali su s više od 399 tisuća ponuda ukupne vrijednosti 13,7 milijardi eura, a kroz kamate im je isplaćeno više od 348 milijuna eura.
Unatoč tome što bankovni depoziti i dalje dominiraju štednjom, interes za državne vrijednosne papire nastavlja rasti, potvrđujući sve veću ulogu građana na domaćem tržištu ulaganja.
