Ministar financija Marko Primorac predstavio je u ponedjeljak, 23. rujna, novi krug porezne reforme koji stupa na snagu 1. siječnja. U fokusu su porez na nekretnine i porez na dohodak.
Primorac je podsjetio da bi porezno opterećenje bilo dvije milijarde eura veće da nije bilo dosadašnjih reformi, a samo ono koje je stupilo na snagu početkom ove godine u džepovima građana i gospodarstva ostavilo je 400 milijuna eura više. Rekao je da se opterećenje rada prebacuje na opterećenje imovine ili drugih izvora što osigurava pravedniji porezni sustav.
Naglasio je kako se rasteretilo i građane koji nisu plaćali porez na dohodak i koji ne bi imali koristi od povećanja osobnog odbitka.
Govorio je o tome da su problemi snažan rast cijena nekretnina i najma zbog niskog oporezivanja, pojasnio je i da ne govori samo o oporezivanju nekretnina, nego i o oporezivanju dohotka od najma, osobito kratkoročnog.
“Ciljevi koje nastojimo ostvariti je unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu dohotka od kratkoročnog najma, provoditi rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, digitalizirati i rasteretiti porezni sustav i jačati poreznu disciplinu”, rekao je Primorac i dodao da će predložiti izmjene šest zakona kako bi se ovi ciljevi i postigli.
Ovo su zakonski akti koji se mijenjaju:
- Zakon o lokalnih porezima
- Zakon o porezu na dohodak
- Zakon o doprinosima
- Opći porezni zakon
- Zakon o poreznoj upravi
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Tko će biti porezni obveznik
Porezni obveznik bit će svaki vlasnik nekretnine, pravna i fizička osoba, domaća ili strana, a oporezivat će se svaka stambena jedinica, zgrada, dio zgrade, svaki prostor namijenjen stanovanju. Neće se oporezivati poljoprivredne.
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Onaj tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi. Ukoliko je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez, istaknuo je Primorac.
Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine, kaže Primorac. Onaj tko je kupio nekretninu u toj godini nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine, objasnio je.
Istaknuo je da porezni obveznik sve promjene mora dostaviti do 31.3. poreznom tijelu.
– Ako se podaci ne dostave, propisane će biti kazne od 1000 do 6000 eura, naglasio je.
Koliko će iznositi porez
Koliko će iznositi porez na nekretnine ovisit će o odlukama jedinica lokalne samouprave.
– Država će propisati raspon od 0,6 do 8 eura po kvadratu, a jedinice lokalne samouprave mogu odlučiti koliko će to naplaćivati unutar zadanog raspona. Ako općina ili grad ne donesu odluku, primjenjivat će se visina poreza za kuće za odmor za 2024. godinu, rekao je ministar, istaknuvši kako je ovo najjednostavnije rješenje i najlakše provedivo.
– Ako jedinica lokalne samouprave nije imala uveden taj porez u 2024. tada će se primjenjivat iznos od 0,6 eura po metru kvadratnom, rekao je.
Ministar je rekao kako se omogućuje i zoniranje, odnosno različito porezno opterećenje ovisno u kojoj se zoni određeni objekt nalazi.
– Zoniranjem će se više opteretiti vrijednije nekretnine koje se nalaze na atraktivnijim lokacijama, rekao je.
Ministar financija rekao je da se porez uvodi 1. siječnja 2025.
– Iznimno za 2025. godinu, jedinice lokalne samouprave će omogućiti da odluku donesu do kraja veljače 2025. Nakon prve godine, odluke će se morati donositi do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću. Prijelazno razdoblje će postojati kako bi se ispoštovala procedura.
– Porez na nekretnine trebao bi postati zajednički prihod države i jedinica lokalne samouprave, i to na način da 80 posto prihoda pripast će jedinicama lokalne samouprave, a 20 posto državnom proračunu. Pri tome je bitno naglasiti da smo se odlučili za ovakvu raspodjelu ne zbog toga što nema novca u proračunu ili treba krapati proračunske rupe, nego što smatramo da će de facto povećanje fiskalne decentralizacije doći do nejednake raspodjele fiskalnih kapaciteta. Zbog toga smo odlučili, kako bi ubalžili nejednakosti između jedinica lokalnih samouprava, izdvojiti 20 posto tih prihoda u državni proračun iz kojeg će se provoditi fiskalno izravnanje, rekao je Primorac, dodajući kako će taj novac ponovno završiti u jedinicama lokalne samouprave u njihovim proračuna, ali će doći do redistribucije prema onima kod kojih neće doći do značajnog povećanje fiskalnog kapaciteta.
Porez na kuće za odmor
– Taj porez je bilo nužno transformirati u porez na nekretnine, rekao je.
Istaknuo je kako je siguran da će ovi potezi rezultirati daljnjim rasterećenjem rada na uštrb opterećenja imovine odnosno nekretnina.
– Sada će sve lokalne jedinice imati porez na nekretnine, jer porez na kuće za odmor nije bio obvezujući, rekao je.
