Može li se tlo obrađivati manje, a proizvoditi više? Kako sačuvati vlagu, povećati plodnost tla i prilagoditi se sve izraženijim klimatskim promjenama? Dio odgovora na ta pitanja dala je demonstracijska aktivnost konzervacijske poljoprivrede održana na Bilogori, kod Peščenika, gdje su poljoprivrednici imali priliku vidjeti moderne strojeve, sjetvu sekundarnih usjeva i primjere dobre prakse. Konzervacijska poljoprivreda sve se češće spominje kao važan smjer u suvremenoj proizvodnji hrane, ponajprije zbog dobrobiti za tlo, ali i zbog potpora koje dodatno potiču poljoprivrednike na promjenu dosadašnjih navika. – piše HRT.
Jedan od domaćina i primjera iz prakse bio je Dario Rajn iz Peščenika, koji obrađuje 150 hektara poljoprivrednih površina. Principima reducirane obrade tla počeo se baviti prije pet do šest godina, a prije četiri godine potpuno je izbacio plug. Kako ističe, cilj je poboljšanje zdravlja tla, veća mikrobiološka aktivnost i bolja otpornost na klimatske ekstreme. U ovom kraju to je posebno važno jer su se već događale situacije u kojima je u jednom danu palo 80 litara kiše po četvornom metru, nakon čega je uslijedilo 42 dana gotovo bez oborina. Takve uvjete, kaže Rajn, tla obrađena po principima konzervacijske poljoprivrede lakše podnose jer bolje upijaju višak vode, a u sušnim razdobljima dulje zadržavaju vlagu.
Demonstracijska aktivnost okupila je poljoprivrednike, studente i stručnjake koji su na terenu mogli vidjeti prednosti ovog sustava. Među njima je bio i Fabijan Vučković iz Donjih Andrijevaca, student agronomije u Osijeku, koji je na prikaz došao s ocem ratarom. Kako je istaknuo, ova tehnologija može pomoći u rješavanju problema nedostatka radne snage, smanjenju broja prohoda, uštedi goriva i učinkovitijem korištenju resursa. Tomislav Kralj, koji već ima iskustva u reduciranoj obradi tla, naglasio je kako je za uspjeh najvažnije znanje, spremnost na učenje i primjena novih rješenja na vlastitim površinama.
Stručnu podršku poljoprivrednicima pružaju djelatnici Uprave za stručnu podršku u razvoju poljoprivrede, koji kroz demonstracijske aktivnosti nastoje približiti osnovna pravila konzervacijske poljoprivrede – bez dubokog oranja, uz pokrivanje tla biljkama ili biljnim ostacima te primjenu plodoreda. Pravilnikom je određena potpora od 250 eura po hektaru, a poljoprivrednici su obvezni poštovati minimalno dvopoljni plodored i nakon glavnih usjeva uzgajati sekundarne usjeve. Nakon berbe konzumnog graška, Dario Rajn je na svojim površinama posijao suncokret, pa će početkom listopada brežuljci Bilogore još jednom zasjati tisućama žutih cvjetova. No, nakon što suncokreti završe svoju priču, na polju će ostati ono najvrjednije – kvalitetnije, plodnije i otpornije tlo, spremno za nove usjeve i zeleniju budućnost hrvatske poljoprivrede.
