Kava – je li dobra ili loša za zdravlje?

foto: Pixabay

Mnogima omiljeni napitak koji nas prati od jutra do mraka

Kava je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, omiljen zbog svog bogatog okusa i sposobnosti da nas razbudi i poboljša koncentraciju.

No, često se postavlja pitanje – je li kava dobra ili loša za zdravlje?

Dok s jedne strane umjerena konzumacija može donijeti brojne dobrobiti, poput poboljšane mentalne aktivnosti i zaštite od određenih bolesti, s druge strane, prevelike količine mogu uzrokovati nesanicu, nervozu i probavne smetnje.

Kava kao napitak obično se služi topla, i spravlja se od prženih i mljevenih sjemenki koje rastu na stabljici biljke kave (kavovca). Ovo piće je jako popularno u mnogim zemljama svijeta, kao i u Hrvatskoj.

Biljka potječe iz Etiopije a naziv “caffa” napitak je dobio po pokrajini u kojoj su najviše spravljali “čaj” od prženog zrnja. Prvobitna namjena bila je u djelovanju kofeina. Kava koja se uzgaja diljem svijeta svoje nasljeđe može pratiti stoljećima unatrag do drevnih šuma kave na etiopskoj visoravni.

Legenda

Ondje legenda kaže da je pastir koza Kaldi prvi otkrio potencijal ovog omiljenog “graha”. Priča kaže da je Kaldi otkrio kavu nakon što je primijetio da njegove koze nakon što su pojele bobice s određenog drveta postaju toliko energične da noću ne žele spavati. Kaldi je o svojim otkrićima izvijestio opata lokalnog samostana, koji je napravio piće od bobica i otkrio da ga to drži budnim tijekom dugih sati večernje molitve. Opat je svoje otkriće podijelio s ostalim redovnicima u samostanu i znanje o energizirajućim bobicama počelo se širiti. Kako se priča širila na istok, a kava stigla do Arapskog poluotoka, započela je putovanje koje će ova zrna donijeti diljem svijeta.

Djelovanje kave

Računa se da u Hrvatskoj više od 50% stanovništva redovito pije kavu.

Kava ima snažan učinak na mozak, pospješuje izmjenu tvari u organizmu, pojačava snagu i rad srca, poboljšava krvotok u srcu, podiže krvni tlak, povećava količinu šećera u krvi i njegovu potrošnju, djeluje dijuretski, može potaknuti na pražnjenje crijeva ili čak proljev.

Neumjerene količine mogu izazvati poremećaje srčanog ritma, pojačava lučenje želučane kiseline i tako može izazvati žgaravicu i naškoditi osobama s povredama na želucu ili dvanaesniku.

Glavni sastojak kave, kofein u prevelikim količinama može voditi trovanju organizma, a prvi znaci su: glavobolja, drhtanje ruku, nesanica, suha usta, smušenost.

Starenjem organizam postaje osjetljiviji na kofein i prekomjerno unošenje može uzrokovati nervozu, ubrzano lupanje srca, pojavu grčeva u donjim ekstremitetima, a nerijetko i u šakama, kao i ozbiljne poremećaje sna.

Kava pokazuje diuretski učinak na organizam, što znači da pospješuju izlučivanje tekućine iz organizma u obliku mokraće.

Budući da je kofein prilično jaki stimulans, posebno za osobe starije životne dobi, vrijedi pravilo da se kava pije tijekom prijepodneva ili u ranim poslijepodnevnim satima.