Vlada Republike Hrvatske na jučerašnjoj je sjednici usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, kojim se nastoji jasnije urediti odgovornost za štete od divljači, povećati sigurnost u sustavu lovstva te osigurati stabilnije i dugoročnije gospodarenje lovištima.
Jedan od ključnih razloga za izmjene postojećeg zakona je rast šteta nastalih u naletima vozila na divljač. Takvi slučajevi posljednjih godina stvaraju značajno financijsko opterećenje za državni proračun i lovoovlaštenike, a nerijetko dovode i do dugotrajnih sudskih postupaka te pravne nesigurnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je kako je od 2018. godine iz državnog proračuna, kroz financiranje naknade šteta od naleta vozila na divljač putem jedinstvene police osiguranja preko Hrvatskog lovačkog saveza, isplaćeno više od 55 milijuna eura.
„Zato je bilo potrebno jasnije urediti odgovornost svih sudionika sustava i smanjiti prostor za različita tumačenja“, rekao je ministar Vlajčić.
Prijedlogom zakona dodatno se uređuje pitanje sprječavanja šteta od divljači te se jasnije definiraju obveze lovoovlaštenika, korisnika zemljišta i vozača u prometu. Novi model temelji se na načelu dokazane krivnje. To znači da će vozač odgovarati za štetu ako je vozilom upravljao protivno prometnim propisima, dok će lovoovlaštenik odgovarati ako je šteta nastala kao posljedica provođenja skupnog lova.
„U slučajevima kada nema dokazane krivnje ni jedne strane, svaka strana snosit će vlastitu štetu“, dodao je Vlajčić.
Izmjenama se predlaže i produljenje trajanja zakupa prava lova s 10 na 20 godina, povećanje minimalne površine privatnog lovišta s 500 na 1000 hektara te uvođenje mehanizma usklađivanja godišnje naknade za pravo lova, kako bi se tijekom trajanja ugovora očuvala njezina realna vrijednost.
Dodatno se jača sigurnost u lovstvu. Predviđa se uvođenje programa osposobljavanja i polaganja ispita iz balistike i sigurnog rukovanja lovačkim oružjem, što će biti preduvjet za pristupanje lovačkom ispitu.
Poseban naglasak stavljen je i na položaj lokalnih lovačkih udruga. Predlaže se pravo prednosti domicilnim udrugama pri dodjeli prava lova, kao i pravo prednosti dosadašnjim koncesionarima kojima je ugovor istekao. Time se, prema riječima ministra, potiče kontinuitet gospodarenja, očuvanje kapaciteta i dugoročno planiranje ulaganja.
Predloženim izmjenama mijenja se i raspodjela prihoda od naknade za pravo lova. Udio koji pripada županijama i Gradu Zagrebu povećava se na 60 posto ukupno uplaćenih lovozakupnina, što predstavlja povećanje s dosadašnjih 860 tisuća eura na približno 2,58 milijuna eura godišnje. Udio namijenjen provedbi Zakona smanjuje se na 10 posto, dok udio državnog proračuna ostaje nepromijenjen i iznosi 30 posto.
„Ovim izmjenama stvaramo pravedniji i održiviji sustav lovstva, više sredstava vraćamo lokalnim zajednicama, jačamo sigurnost te stvaramo uvjete za dugoročna ulaganja i odgovorno gospodarenje divljači“, zaključio je Vlajčić.
