Inflacija u Hrvatskoj nastavila je usporavati treći mjesec zaredom. Potrošačke cijene u srpnju 2026. bile su 3,9 posto više nego u istome mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na lipanj pale za 0,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Godišnja stopa inflacije u lipnju iznosila je 4,5 posto, u svibnju 5,2 posto, a u travnju 5,8 posto. Srpanjski podaci tako potvrđuju nastavak postupnog usporavanja rasta cijena.
Promatrano prema glavnim skupinama, najveći godišnji rast zabilježile su cijene energije, koje su povećane za 12,2 posto. Usluge su poskupjele za 8,5 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 0,5 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale su za 1,1 posto.
Na mjesečnoj razini cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije smanjene su za tri posto. Istodobno su usluge poskupjele za 1,5 posto, a cijene hrane, pića i duhana te energije porasle su za po 0,4 posto.
Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u srpnju je iznosila 3,6 posto na godišnjoj razini. Višu stopu imale su Litva s 5,6 posto, Bugarska s 4,1 posto i Cipar s četiri posto, dok je Španjolska također zabilježila stopu od 3,6 posto.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da Vlada ne može izravno kontrolirati cijene usluga koje određuju privatni poduzetnici, ali može utjecati na administrativne cijene i državnu potrošnju.
– Administrativne cijene stavili smo pod kontrolu, kao i državnu potrošnju. Ono što možemo učiniti jest promijeniti porezni tretman prekomjernih marži. Porezne promjene od jutros su u javnom savjetovanju i očekujemo da će ovi učinci biti trajni – rekao je Ćorić.
