Sedamnaest godina nakon ukidanja obveznog vojnog roka Hrvatska ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje
Konačni prijedlozi zakona kojima se od početka sljedeće godine uvodi dvomjesečna vojna obuka upućeni su na raspravu u Hrvatski sabor. Većina saborskih klubova, uključujući i dio oporbe, načelno podržava predložene izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH, no oko pojedinih odredbi i dalje postoje prijepori.
Najviše rasprave izazivaju pitanja priziva savjesti te prednosti pri zapošljavanju u državnoj službi, za koje dio oporbenih zastupnika smatra da predstavljaju oblik diskriminacije, dok vladajući takve tvrdnje odbacuju.
Glasanje o konačnim prijedlozima zakona održat će se u petak, 24. listopada 2025. godine.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić, predstavljajući saborskim zastupnicima izmjene i dopune zakona kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje, istaknuo je da je riječ o strateškom iskoraku kojim Hrvatska jača otpornost i sposobnost sustava obrane u skladu s aktualnim sigurnosnim izazovima u Europi i svijetu.
“Svjedočimo porastu raznih vrsta ugroza, kao što su hibridna djelovanja, kibernetički napadi i druge ugroze, nesreće i katastrofe te klimatske promjene zbog kojih je potrebno brzo i učinkovito djelovanje šire zajednice u pomoći ugroženim dijelovima teritorija i stanovništvu”, rekao je ministar.
Govoreći o razlozima uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja, ministar Anušić rekao je: “Sedamnaest je godina od ukidanja obveznog vojnog roka te u tom razdoblju približno 300 000 osoba nije prošlo vojnu obuku. Europski trendovi pokazuju kako su mnoge zemlje vratile obvezni vojni rok, a sve ih više razmatra vraćanje obveznog služenja vojnog roka. Sve to analizirali smo u temeljnim dokumentima iz područja obrane – Strategiji obrane Republike Hrvatske i Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske koje je Hrvatski sabor usvojio u srpnju ove godine. Stoga izmjenama i dopunama obrambenih zakona predlažemo uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja i njegovo normativno uređenje.”
Nadalje, ministar Anušić istaknuo je: “Vojna obaveza i obrana Republike Hrvatske u skladu s Ustavom dužnost je svih za to sposobnih državljana. Dopušten je prigovor savjesti onima koji zbog svojih vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.”
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović saborskim zastupnicima predstavio je civilnu službu. Ministar Božinović objasnio je da će o zahtjevu za prigovor savjesti rješenje donositi tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu na prijedlog Povjerenstva za civilnu službu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
U raspravi je istaknuto kako je cilj temeljnog vojnog osposobljavanja jačanje sposobnosti države da odgovori na sigurnosne, klimatske i društvene izazove.
Program je osmišljen tako da polaznici u osam tjedana steknu osnovna vojnička znanja, vještine preživljavanja i snalaženja u kriznim situacijama, ali i da razviju vrijednosti timskog rada, discipline i građanske odgovornosti.
Ročnici će primati naknadu od približno 1.100 eura mjesečno (točan iznos ovisit će o stopi poreza na dohodak u jedinici lokalne samouprave u kojoj žive kao i poreznim olakšicama koje ročnik eventualno ima), uz priznata dva mjeseca radnog staža i jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno pod jednakim uvjetima.
Na obuku će se upućivati novaci u godini u kojoj navrše 19 godina (u 2026. je to 2007. godište), dok će se obveznici stariji od 19, a mlađi od 30 godina moći prijaviti dragovoljno.
Obuka vojnih obveznika na kojoj će usvojiti osnovna vojnička znanja i vještine koje obuhvaćaju snalaženje u različitim kriznim situacijama imperativ je u procesu očuvanja sigurnosti na području Republike Hrvatske i šire.
