Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u četvrtak da će država rebalansom proračuna izdvojiti 150 milijuna eura za podmirenje dijela dospjelog duga prema veledrogerijama, uz već ranije isplaćenih 80 milijuna eura.
Komentirala je i prosvjed djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, rekavši kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada.
Hrstić je nakon sjednice Vlade rekla da dospjeli dug iznosi 500 milijuna eura, što je isti iznos kao i jučer. Istaknula je da će se rebalansom, kao i ranije temeljem dogovora s veledrogerijama iz 2021., pokriti dio tog duga. Dodala je kako joj je cilj što prije riješiti cjelokupni dospjeli dug, a ne samo onaj stariji od 180 dana.
Pojasnila je da će nakon planiranih uplata ostati oko 300 milijuna eura obveza te da očekuje da će “u partnerskom dijalogu” s veledrogerijama pronaći rješenje koje će dugoročno stabilizirati sustav.
Rekla je da su veledrogerije reagirale pozitivno te da razumiju kako se problem koji traje 30 godina ne može riješiti odmah, ali očekuju dosljednost i odgovorno postupanje kako se dugovi više ne bi ponavljali. Istaknula je i da suradnja treba biti profesionalna i usmjerena na održivost sustava.
Struka smatra da nema elemenata za beneficirani staž u hitnoj službi
Ministrica je nakon sjednice Vlade rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.
Hrstić je objasnila da je elaborat izradila struka, a ne ona osobno, pa nije bilo subjektivnosti. U dokumentu je jasno utvrđeno da je posao u hitnoj medicini, i u bolnicama i izvan njih, izrazito zahtjevan, ali prema stručnim kriterijima ta djelatnost ne ispunjava uvjete za beneficirani radni staž.
Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.
Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.
Da nisu nevidljivi i nebitni potkrijepila je i činjenicom da kroz uvođenje specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike.
Smatra da trebaju postojati određene olakotne okolnosti za osobe koje rade u toj djelatnosti zbog specifičnosti rada, poput psihološke pomoći na kojoj se treba raditi, kao i da je neprihvatljivo da se radi s neadekvatnim vozilima.
Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo – promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.
