Prema najnovijem istraživanju HRejtinga za HRT koje je provela agencija Promocija plus u razdoblju od 16. do 19. ožujka na uzorku od 1000 ispitanika, građani Hrvatske u velikoj većini ne podržavaju napade na Iran te izražavaju značajnu zabrinutost zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Istraživanje pokazuje kako čak 77,4 posto ispitanika smatra da napadi na Iran uglavnom ili uopće nisu opravdani, dok tek 10,1 posto drži da su takvi potezi potpuno ili djelomično opravdani. 12,5 posto građana nije se izjasnilo ili nije željelo odgovoriti na postavljeno pitanje.
Geopolitika i dominacija kao glavni razlozi sukoba
Na pitanje o razlozima napada, ispitanici najčešće ističu geopolitičke i sigurnosne interese, koje navodi gotovo trećina sudionika istraživanja. Kao drugi najčešći razlog navodi se želja za regionalnom dominacijom na Bliskom istoku.
Dio ispitanika vidi uzrok i u ekonomskim interesima – oko 14 posto smatra da je riječ o borbi za resurse, ponajprije iransku naftu. Deset posto navodi sprječavanje razvoja nuklearnog oružja, dok isti postotak ističe i rušenje islamskog režima kao motiv. Manji dio, oko 6 posto, kao razlog vidi zaštitu saveznika u regiji.
Građani zabrinuti zbog eskalacije
Rezultati pokazuju i visoku razinu zabrinutosti među građanima. Čak 69,2 posto ispitanika navodi da su izrazito ili donekle zabrinuti zbog sukoba na Bliskom istoku, dok 26,9 posto nije zabrinuto ili je zabrinuto u manjoj mjeri. 3,9 posto nije se izjasnilo.
Strah od inflacije, novih sukoba i globalnih posljedica
Kada je riječ o posljedicama sukoba, građani najčešće očekuju rast cijena i novi val inflacije, što navodi oko 22 posto ispitanika. Gotovo jednak udio smatra da će doći do poskupljenja energije i nafte.
Među značajnim posljedicama navode se i povećanje globalnih sigurnosnih prijetnji, mogućnost novih ratova u drugim regijama, ali i rizik od šireg svjetskog sukoba. Ispitanici upozoravaju i na moguće migracijske krize te porast terorističkih prijetnji, kako na Bliskom istoku, tako i u Europi.
Gotovo svi očekuju rast cijena energenata
Posebno zabrinjava podatak da 90,3 posto ispitanika očekuje rast cijena nafte i plina, što dodatno potvrđuje strah od ekonomskih posljedica sukoba. Tek zanemariv broj ispitanika smatra da do promjena cijena neće doći.
