Građani EU-a pozivaju na jedinstveni europski zdravstveni sustav

Europskom zdravstvu potrebne su reforme i stvaranje jedinstvenog zdravstvenog sustava na razini Europske unije, poručili su ovaj vikend građani trećeg europskog panela o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu.

“Stvaranje jedinstvenog europskog zdravstvenog sustava značilo bi jednako zdravstvo za sve i dijeljenje informacija i istraživanja među svim državama članicama”, rekla je za Hinu Zagrepčanka Mateja Lisak.

Lisak je jedna od 200 nasumično odabranih građana iz svih 27 zemalja članica koji sudjeluju u trećem panelu o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. 

“Svi streme k tome, ali trenutno je to u fazama začetka. Financijska situacija i trenutna kriza su sada u centru pažnje pa je ovo nemoguće provesti dok se ne riješi kriza s pandemijom”, navodi Lisak.

Dodaje da su neki stručnjaci još na početku Konferencije o budućnosti Europe govorili o mogućnosti uspostavljanja digitalnih modela europske zdravstvene unije što bi bila prva faza provedbe tog projekta.

“Jedna od ideja je bila da se krene digitalno i potom nastavi s fizičkom provedbom, koja sada trenutno, nažalost, nije moguća”, ističe Lisak.

Druga tema koja je zaokupila građane Unije je destigmatizacija mentalnih oboljenja i poremećaja, što je problem koji je prisutan u čitavoj Europskoj uniji i posebno aktualan u uvjetima pandemije. 

Okupljeni građani zaključili su, navodi hrvatska sudionica, da su zdravstveni sustavi u Europi općenito nedovoljno opremljeni za krizna stanja.

“To je problem ne samo u trenutnoj krizi, već i inače. Poseban je problem nedostatak stručnjaka za rijetke i teške bolesti, stručnjaka za mentalno zdravlje i pomoćnih zdravstvenih radnika”, istaknula je Lisak.

“Zaštita okoliša treba postati nastavni predmet”

Uz zdravlje, ovaj panel je posvećen i klimatskim promjenama i okolišu. Građani pozivaju na promjene na individualnoj razini, no ističu da je ključna promjena aktualnog, neodrživog modela proizvodnje i potrošnje.

“Obrazovanje o zaštiti okoliša treba postati nastavni predmet u osnovnim školama”, smatra Slovakinja Alena.

Sudionica Sara rekla je da “aktualni gospodarski model navodi građane da previše troše” i dodala da je “potrebno promicati promjenu načina proizvodnje kako bismo imali kvalitetnije, dugoročnije proizvode”.

Španjolac Jesus smatra da je nužno obrazovanje potrošača, “kako bi znali što točno kupuju i kako time utječu na okoliš”.

Drugi sastanak trećeg panela europskih građana ovaj vikend je održan online, a većina sudionika bila je zadovoljna dosadašnjim raspravama. Njih 60 posto zadovoljno je postignutim rezultatima, 26 posto ih je iznimno zadovoljno. 

Nezadovoljnih je oko dva posto, među njima i panelistica Vilma.

“Nisam zadovoljna postignutim, možda zato što sam zabrinuta. COP26 nam je pokazao kamo idemo, to su sve puste priče, moramo si postaviti pitanje o tome što se zapravo događa”, rekla je Vilma.

No većina sudionika, njih 88 posto, ponovno bi uložila svoje vrijeme za sudjelovanje na panelu. 

Paneli prilika da građani progovore o svakodnevnim problemima 

Panel posvećen zdravlju i klimi posljednji put će se sastati u siječnju u Varšavi kada je planirano i usvajanje preporuka građana, a institucije EU-a će se o tim preporukama očitovati na proljeće.

Lisak smatra da su ovakvi paneli prilika da građani progovore o svojim konkretnim, svakodnevnim problemima.

“Političari i moćnici često se bave ideološkim i političkim problemima, a ono što na kraju dana ljude doista muči su sistemski problemi koji im otežavaju život, kao što su korupcija u zdravstvu ili nemogućnost pristupa mentalnoj zdravstvenoj skrbi. Tu nema mjesta nametanju svjetonazora i raspravama oko kulturnih i socioloških razlika”, smatra Lisak.

“Kolektivno povjerenje u vlast je loše i ljudi se udaljavaju jedni od drugih zbog stranki, mišljenja i ideologija, umjesto da se ujedinjuju oko stvaranja boljeg života za sve, bez obzira na razlike”, zaključila je hrvatska panelistica.

Oko čitavog projekta Konferencije o budućnosti Europe, koji je zamišljen kao platforma za aktivno sudjelovanje građana u donošenju odluka na razini EU-a, vlada određena skepsa. Kritičari smatraju da je navodno “uključivanje građana” zapravo samo “simulacija demokracije”.

S druge strane, anketa koju je Ipsos proveo u kolovozu pokazala je da 70 posto ispitanika nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcionira, što implicira da su potrebna poboljšanja i novi modeli rada.