Međunarodni dan ljute i začinjene hrane obilježava se svake godine 16. siječnja
Ljuta i začinjena hrana dio je ljudske prehrane tisućama godina, a začini su se u početku koristili ponajprije zbog svojih ljekovitih svojstava i mogućnosti očuvanja hrane. Tek s vremenom postali su nezaobilazan dio kuhanja, dajući jelima prepoznatljivu aromu i okus.
U Slavoniji i Baranji ljuto ima posebno mjesto u kuhinji. Tradicionalna jela poput ljutog fiša ili čobanca nezamisliva su bez dobre domaće začinske paprike, koju gotovo svako kućanstvo ima u svojoj ostavi. Dok neki vole blaže, drugi ne štede na ljutini – jer, kako kažu Baranjci, „mora malo peći“.
Čili (chilli) je plod različitih tropskih vrsta paprike, uključujući i neke varijetete nama poznate domaće paprike, s vrlo sitnim plodovima koji se suše i melju u prah. Iako sitnih plodova i nešto blaže boje, čili je iznimno ljut, višestruko jači od obične ljute paprike.
Ljutinu mu daje capsaicin, tvar koja pokazalo se snižava razine kolesterola i triglicerida u krvi, sprečava grušanje krvi, te ima antibakterijska i fungicidna svojstva.
Danas, na Međunarodni dan ljute hrane, možda je pravi trenutak da se u lonac ili tanjur doda prstohvat više ljutine nego inače. Jer ljuto ne grije samo nepce, već i okuplja ljude oko stola – baš onako kako se to oduvijek radi u Baranji.
