Predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon obilaska obnovljenih lokacija povodom šest godina od zagrebačkog potresa osvrnuo se na niz aktualnih tema, među kojima su prosvjed sindikata javnih službi i sve izraženija energetska kriza uzrokovana ratom na Bliskom istoku.
Govoreći o prosvjedu šest sindikata javnih službi u Zagrebu, naglasio je kako su pregovori u tijeku te podsjetio da je sa sindikatima državnih službi već postignut dogovor o postupnom povećanju osnovice plaće u modelu 1+1+1, što znači ukupni rast od tri posto do 2027. godine.
Istaknuo je kako se sektorski pregovori vode kontinuirano, često izvan fokusa javnosti, te poručio da će nadležni ministri nastaviti razgovore sa sindikatima o svim otvorenim pitanjima.
Energetska kriza i rast cijena
Premijer je posebno upozorio na ozbiljnost energetske situacije, naglasivši da bi se Hrvatska mogla suočiti s jednom od najvećih energetskih kriza u novijoj povijesti.
Prema njegovim riječima, rast cijena energenata već je vidljiv, a dodatni pritisci očekuju se zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, uključujući napade na ključnu energetsku infrastrukturu.
– Ne možemo se praviti da su cijene nafte iste kao prije. Doći će do povećanja, ali Vlada će intervenirati kako bi taj rast bio što podnošljiviji za građane i gospodarstvo – poručio je.
Dodao je kako će Vlada produžiti postojeće mjere za cijene električne energije, dok je cijena plina regulirana do listopada. Također se pripremaju dodatne mjere za zaštitu najugroženijih kupaca te poseban paket pomoći za poljoprivrednike, koji su posebno pogođeni rastom cijena plavog dizela.
Mogući značajan rast goriva
Plenković je iznio i procjene mogućeg rasta cijena goriva, naglasivši kako bi:
- cijena Eurodizela mogla porasti za oko 20 posto
- cijena benzina za oko 15 posto
- cijena plavog dizela za gotovo 30 posto
Unatoč tome, poručio je kako će Vlada nastojati zadržati cijene na razinama koje su niže od vrhunca prethodne energetske krize.
Dugotrajnija kriza zbog sukoba
Premijer smatra da bi kriza mogla potrajati dulje nego prethodna, uzrokovana ratom u Ukrajini, upravo zbog štete na energetskim postrojenjima u regiji Bliskog istoka.
Naglasio je kako će oporavak proizvodnje nafte i derivata trajati, što dodatno povećava neizvjesnost na tržištu.
– Ako su pogođena plinska polja i rafinerije, trebat će vremena da se tržište stabilizira. Procjene su ozbiljne i zahtijevaju pravovremenu reakciju – zaključio je.
Vlada bi već početkom idućeg tjedna trebala predstaviti konkretan paket mjera s ciljem ublažavanja udara na standard građana i stabilnost gospodarstva.
