Spora vožnja nije bezazlena, iza takvih vozača stvaraju se gužve, raste nervoza, ljudi kreću s neracionalnim pretjecanjima
Kad govorimo o prometu i sigurnosti na cestama, najčešće se u fokus stavlja prebrza vožnja – s razlogom, jer upravo je ona čest uzrok teških prometnih nesreća. No, s druge strane postoji i ona pretjerano spora vožnja. Iako sama po sebi ne izaziva izravne sudare, može dovesti do frustracije drugih sudionika u prometu, riskantnih pretjecanja i opasnih situacija na cesti.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama prepoznaje i ovu pojavu, jer spora vožnja, kada nije opravdana uvjetima na cesti, može predstavljati sigurnosni rizik gotovo jednako kao i prebrza, napominju u HAK-u.
Što kaže Zakon?
Dakle, u Zakonu piše da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kazna za nepoštivanje ovih odredbi je 130 eura.
Kada je brzina kretanja vozila iz prethodnog stavka manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo. Kazna za nepoštovanje ove odredbe je 30 eura. Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 30 km/h.
