Sve je veći broj stranih radnika koji sretniju budućnost traže u Hrvatskoj i, prema predviđanjima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), za sedam godina bit će ih gotovo 500.000, odnosno četvrtina radne snage.
Ali strani se radnici susreću s nizom problema, od poslodavaca koji ih ne prijavljuju, jezične barijere, do verbalnih i fizičkih napada. Država planira regulirati rad na crno i olakšati integriranje u društvo izmjenama zakona o strancima, piše N1.
Novi Zakon o strancima
Novi Zakon o strancima koji će uskoro ugledati svjetlo dana će između ostaloga uvesti i program učenja hrvatskog jezika. Donošenje zakona očekuje se u prvom kvartalu ove godine.
“Intencija izmjena je i dodatno urediti odredbe navedenog Zakona koje će omogućiti korištenje postojećeg potencijala strane radne snage. Pri tome bi se uzele u obzir potrebe hrvatskog gospodarstva te olakšanje administrativnih postupaka, uz istovremeno jamčenje zaštite prava radnika i sprječavanje zloupotreba”, navodi Ministarstvo unutarnjih poslova.
U suradnji s MUP-om Ministarstvo rada pripremit će izmjene Zakona o strancima, cilj je spriječiti zlouporabe i nepravilnosti uočene tijekom primjene postojećeg modela zapošljavanja stranih radnika i omogućiti učinkovito izdavanje dozvola za njihov boravak i rad u zanimanjima koja nedostaju na domaćem tržištu rada.
Naglasak će biti, kažu iz Ministarstva, na osiguranju kvalificirane strane radne snage koja će doprinijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, njegovu rastu i razvoju.
Izmjenama Zakona o tržištu rada želi se pružiti adekvatna materijalno-pravna zaštita nezaposlenim osobama, odnosno osiguranje “bolje adekvatnosti novčane naknade”.
Uvode se crne liste za poslodavce
Zakonom bi se također trebale uvesti crne liste i šestogodišnje kazne za poslodavce koji ne prijavljuju strane radnike.
“Kako se ovdje radi o specifičnoj djelatnosti i govorimo o ljudima i njihovim sudbinama, svakako podržavamo da se regulira i prati kako poslodavci postupaju prema radnicima. Mislim da je važno za sve nas da svi radnici budu prijavljeni, da i oni imaju osiguranje i država da uprihoduje ovaj dio iz poreza”, rekla je Nikolina Radić iz HUP-a i direktorica agencije za zapošljavanje.
U Hrvatsku najviše dolaze radnici iz BiH, Srbije, Nepala, Indije i Kosova, a prosjek plaća je između 600 i 700 eura neto. Ali za radnike, više od plaće, znače dostojanstveni uvjeti života.
