Međunarodni dan ruralnih žena obilježava se svake godine 15. listopada. Prvotna ideja o obilježavanju Međunarodnog dana ruralnih žena datira iz 1995. godine i 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu, a sam međunarodni dan formalno je utemeljen 2007. godine UN-ovom Rezolucijom 62/136 s ciljem skretanja pozornosti te unaprjeđenja položaja žena u ruralnim područjima.
Opći nepovoljni demografski i gospodarski trendovi u ruralnim područjima utječu na kvalitetu života ruralnih žena, čineći ih posebno osjetljivom društvenom skupinom te povećavajući njihovu izloženost višestrukoj diskriminaciji. Slabija dostupnost policije, liječnika, besplatne pravne pomoći i sustava savjetodavne podrške čini položaj ruralnih žena izloženih rodno utemeljenom nasilju i nasilju u obitelji rizičnijim od onoga u kojima se nalaze žene u urbanim područjima. Također, zbog niže obrazovanosti, nedostupnosti cjeloživotnog obrazovanja, loše prometne infrastrukture, slabijih ekonomskih prilika, kao i još uvijek nedovoljnih kapaciteta dječjih vrtića, žene u ruralnim područjima otežano se zapošljavaju. Istovremeno, žene u ruralnim područjima svojim vještinama, znanjima i kreativnim potencijalima predstavljaju snagu na kojoj se može temeljiti ruralni razvoj Republike Hrvatske.
Priopćenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano kroz svoje preporuke ukazuje na nužnost proaktivnog pristupa i poduzimanja mjera u cilju izrade nacionalne strategije koja bi se odnosila na položaj žena u ruralnim područjima. Iz ureda pravobraniteljice podsjećaju da je Odbor za uklanjanje diskriminacije žena UN-a donio Opću preporuku br.34 (2016.) o pravima žena u ruralnim područjima sukladno kojoj bi države trebale uspostaviti poticajni institucionalni, zakonski i politički okvir kako bi osigurale da ruralni razvoj, poljoprivredne i vodne politike, uključujući i one koje se odnose na šumarstvo, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturu, budu rodno osjetljive te da imaju primjeren proračun, omogućavajući ženama u ruralnim područjima da djeluju i budu vidljive kao dionici, donositeljice odluka i korisnice.
U svom izvješću o radu za 2020. godinu, Pravobraniteljica je ukazala na to da su žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj u 30,19% slučajeva. Žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava su u najvećoj mjeri osobe starije od 65 godina života (47,6%), a slično je i kod muškaraca (38,4% je starije od 65 godina). Najmanje nositelja/ica nalazi se u dobnim skupinama od 18-34 i od 35-39 godina života (ukupno 7% Ž i 12,8% M). U odnosu na obrazovnu strukturu, najveći udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava ima završenu samo osnovnu školu (24,58%, za razliku od 18,39% muškaraca), dok srednju školu ima njih 23,06% (za razliku od 41,13% muškaraca). Iako su načelno žene nositeljice OPG-a slabije obrazovane od muškaraca nositelja OPG-a, to se ipak mijenja među mladim poljoprivrednicima, gdje su žene mlađe životne dobi bolje obrazovane od muškaraca te dobi.
U tom smislu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se uključila u postupak javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. godine te je prihvaćena njena primjedba da se u Strategiji jače istakne uloga žena u ruralnim područjima, kako u strateškoj viziji, tako i kod provedbenih mehanizama. Pravobraniteljica će nastaviti pratiti donošenje ključnih dokumenata u području ruralnog razvoja te utjecati na njihovu rodnu osviještenost.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova čestita ženama u ruralnim područjima njihov dan te još jednom poziva mjerodavne institucije da kroz međusektorsku suradnju pristupe provođenju cjelovitog istraživanja o položaju žena u ruralnim područjima, a koje će biti osnova donošenju nacionalne strategije ili posebnih mjera koje bi se odnosile na položaj žena u ruralnim područjima, kao i na pokretanje aktivnosti daljnjeg osnaživanja i edukacije žena radi jačanja njihovog ekonomskog i društvenog statusa.
