Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predlaže promjene u načinu određivanja minimalne plaće i poreznog opterećenja rada kako bi zaposlenicima ostajalo više novca, a poslodavcima se omogućio održiv rast troškova poslovanja. Jedan od ključnih prijedloga je automatsko povećanje osobnog odbitka kojim bi se osiguralo da radnici s minimalnom plaćom ne plaćaju porez na dohodak.
Uoči odluke Vlade o visini minimalne plaće za 2027. godinu, koju je potrebno donijeti do 31. listopada, HUP je predstavio dokument s prijedlozima za pravedniji i dugoročno održiviji sustav plaća.
Poslodavci smatraju da odgovornost za povećanje životnog standarda zaposlenika trebaju zajednički preuzeti država i gospodarstvo, pri čemu bi rast bruto plaća trebao pratiti produktivnost i stvaranje nove vrijednosti.
Predlažu automatsko povećanje osobnog odbitka
HUP predlaže dva ključna pravila. Prvo je usklađivanje minimalne plaće s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti u gospodarstvu, dok se drugo odnosi na automatsko povećanje osnovnog osobnog odbitka.
Prema njihovu prijedlogu, osobni odbitak trebao bi biti najmanje jednak poreznoj osnovici minimalne plaće nakon odbitka obveznih mirovinskih doprinosa.
Takvim rješenjem radnicima s najnižim primanjima ostajao bi veći dio zarađenog novca, bez dodatnog povećanja troškova za poslodavce.
Iz HUP-a upozoravaju da porezni sustav posljednjih godina nije pratio dinamiku rasta plaća. Navode kako je od 2017. do 2025. godine osnovni osobni odbitak povećan za približno 18 posto, dok je prosječna plaća u istom razdoblju porasla oko 87 posto.
Zbog takvog nesrazmjera sve veći dio primanja zaposlenika podliježe oporezivanju, čak i kada porezne stope ostaju nepromijenjene.
Pozivaju se na primjere drugih europskih država
Poslodavci ističu kako se slični modeli već primjenjuju u pojedinim europskim državama.
Njemačka prilagođava porezne parametre kako inflacija ne bi automatski povećavala porezno opterećenje zaposlenika, Slovačka osobni odbitak povezuje sa životnim minimumom, dok Austrija zakonskim mehanizmima ublažava utjecaj inflacije na porezne razrede.
HUP smatra da bi i Hrvatska trebala uvesti unaprijed utvrđena pravila usklađivanja poreznih pragova, umjesto povremenih poreznih izmjena.
Takav bi sustav, prema njihovoj ocjeni, posebno koristio zaposlenicima s nižim i srednjim primanjima, kao i obiteljima koje koriste porezne olakšice za djecu i uzdržavane članove.
Upozoravaju na rast troškova rada
Iako podržava daljnje povećavanje plaća, HUP upozorava da njihov rast mora biti usklađen s mogućnostima gospodarstva.
Prema podacima koje navodi udruga, produktivnost rada po satu u Hrvatskoj doseže približno 63 posto prosjeka Europske unije.
Poslodavci smatraju da prebrzo povećavanje troškova rada, bez odgovarajućeg rasta produktivnosti, može negativno utjecati na konkurentnost hrvatskih poduzeća, nova ulaganja i zaposlenost.
Posebno bi, upozoravaju, mogle biti pogođene djelatnosti koje ovise o velikom broju zaposlenika.
Ističu i da povećanje minimalne plaće utječe na očekivanja zaposlenika s višim primanjima. Poreznim rasterećenjem poduzećima bi ostalo više prostora za povećanje plaća kvalificiranijim radnicima, ulaganje u tehnologiju i razvoj poslovanja.
Dio povećanih poreznih prihoda žele vratiti zaposlenicima
HUP smatra da država i lokalna samouprava imaju određeni financijski prostor za smanjenje poreznog opterećenja rada.
Prema podacima koje iznose, prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak tijekom 2025. godine porasli su za 14,5 posto, dosegnuvši približno 3,8 milijardi eura.
Istodobno su ukupni porezni prihodi lokalne samouprave u razdoblju od tri godine povećani za 73,2 posto.
Poslodavci smatraju da bi dio tih dodatnih prihoda trebalo vratiti građanima i gospodarstvu kroz povećanje osobnog odbitka i druge oblike poreznog rasterećenja.
Priznaju da bi takve promjene smanjile porezne prihode, zbog čega predlažu i učinkovitiju organizaciju lokalne uprave, povezivanje jedinica lokalne samouprave te reformu njihova financiranja.
Minimalna plaća ne bi trebala biti glavni instrument socijalne politike
Zaključno, HUP poručuje da povećanje minimalne plaće ne bi trebalo biti glavni način provođenja socijalne politike.
Umjesto oslanjanja isključivo na administrativno povećavanje plaća, predlažu ciljanu pomoć kućanstvima prema njihovim stvarnim prihodima i imovinskom stanju.
Cilj predloženih promjena je omogućiti zaposlenicima veće neto plaće, uz istodobno očuvanje konkurentnosti gospodarstva i održivosti poslovanja.
O konačnom iznosu minimalne plaće za 2027. godinu odlučit će Vlada, a ostaje vidjeti hoće li pritom razmotriti i prijedloge Hrvatske udruge poslodavaca.
