Kupnja mobitela, uređaja ili drugih proizvoda na rate uskoro bi mogla izgledati drukčije nego do sada. Novi Zakon o potrošačkim kreditima donosi stroža pravila za sve koji građanima omogućuju obročnu otplatu, a posebno se to odnosi na teleoperatere koji prodaju uređaje na rate.
Vlada je 2. srpnja 2026. u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima. Prema najavi Vlade, zakon bi trebao stupiti na snagu 20. studenoga ove godine, a cilj je jača zaštita potrošača, stroža pravila oglašavanja i bolja procjena kreditne sposobnosti građana.
Jedna od najvećih novosti je da se područje primjene zakona širi na oblike kreditiranja koji su dosad bili slabije regulirani. U zakon ulaze i ugovori o kreditu bez kamata i naknada, dopuštena prekoračenja te krediti koji se otplaćuju u roku do tri mjeseca. To znači da kupnja na rate više neće biti samo jednostavan prodajni model, nego se u određenim slučajevima tretira kao kreditni odnos.
Prema Vladinu obrazloženju, teleoperateri koji građanima nude uređaje na rate morat će biti licencirani vjerovnici i imat će obvezu procjene kreditne sposobnosti kupca. Uz to, uspostavlja se centralizirani sustav licenciranja i nadzora pod nadležnošću Hrvatske narodne banke, pa će vjerovnici i kreditni posrednici morati imati odobrenje HNB-a, osim subjekata koji su pod nadzorom Hanfe.
U praksi bi to moglo značiti više provjera prije sklapanja ugovora o kupnji na rate. Kupac bi, ovisno o pravilima koja će se primjenjivati, mogao morati dostaviti dokumentaciju kojom dokazuje redovita primanja, postojeće obveze ili činjenicu da nije blokiran. HNB pritom naglašava da prodavatelji neće imati neograničeno pravo uvida u račun potrošača, ali će za procjenu kreditne sposobnosti moći obrađivati podatke potrebne za takvu procjenu, uključujući dokumentaciju koju dostavi sam kupac.
Razlog za stroža pravila je rastući problem zaduženosti i blokada. Prema podacima Fine, na dan 31. svibnja 2026. u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bilo je evidentirano 194.640 potrošača, dok je glavnica njihova duga iznosila 3,1 milijardu eura.
Novi zakon ne odnosi se samo na telekomunikacijski sektor. Širi se i zaštita kod drugih oblika potrošačkog kreditiranja, uključujući strože oglašavanje kreditnih proizvoda, obvezno pravodobno informiranje potrošača prije potpisivanja ugovora te jasniju procjenu prihoda, rashoda i drugih financijskih okolnosti građana. Uvodi se i sustav savjetovanja o dugu, koji bi prvenstveno trebala pružati Fina, uz mogućnost uključivanja drugih dionika.
Za građane to donosi dvije strane priče. S jedne strane, sustav bi trebao smanjiti rizik da se potrošači prekomjerno zaduže, osobito kod kupnje više uređaja ili proizvoda na rate na različitim prodajnim mjestima. S druge strane, dio kupaca mogao bi se suočiti s dodatnom papirologijom, duljim postupkom odobrenja ili odbijanjem kupnje na rate ako se procijeni da već imaju previše financijskih obveza.
Teleoperateri upozoravaju da nisu financijske institucije i da će se tek vidjeti kako će se nova pravila odraziti na korisnike i poslovanje. Prema dostupnim informacijama, odredbe koje se posebno odnose na teleoperatere imat će dulji rok prilagodbe te bi se trebale početi primjenjivati u lipnju iduće godine.
Za banke se, prema dosadašnjim informacijacija, ne mijenja toliko koliko za druge vjerovnike, jer su one već pod snažnim nadzorom i imaju razvijene procedure procjene kreditne sposobnosti. Ipak, novi zakon objedinjuje potrošačko i stambeno potrošačko kreditiranje u jedan regulatorni okvir te donosi ujednačenija pravila za cijelo tržište.
Najveća promjena za građane bit će upravo u svakodnevnoj kupnji na rate. Ono što je dosad često prolazilo brzo i jednostavno, ubuduće bi moglo zahtijevati ozbiljniju provjeru. Drugim riječima, kupnja na rate ostaje moguća, ali više neće biti jednako automatska kao prije.
