Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor, čime je započelo novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj datum danas se obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske, u spomen na trenutak koji je označio prekid gotovo pola stoljeća dugog komunističkog sustava i početak demokratskih promjena.
Prvi višestranački Sabor radio je nešto više od dvije godine, ali je u tom razdoblju donio odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti. U vrlo složenim političkim i međunarodnim okolnostima, upravo je taj saborski saziv imao ključnu ulogu u procesu raskida državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ.
Samo nekoliko mjeseci nakon konstituiranja Sabora, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija, koja je 1991. godine prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom. Ipak, 30. svibnja 1990. godine bio je dan velikih očekivanja i nade, kada su oči hrvatske javnosti bile usmjerene prema Markovu trgu i prvom zasjedanju novoizabranih zastupnika.
Za predsjednika prvog demokratskog Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su za potpredsjednike izabrani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. U svom obraćanju Tuđman je istaknuo povijesnu ulogu Hrvatskog sabora kao čuvara suvereniteta hrvatskog naroda.
Prvi demokratski izbori održani su u dva kruga, u travnju i svibnju 1990. godine, uz vrlo visok odaziv birača od 84,40 posto. U tadašnjem Saboru, koji je imao 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća, najviše mandata osvojila je Hrvatska demokratska zajednica. Taj saziv ostao je zapamćen kao početak moderne hrvatske demokracije.
Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja od 1991. do 2001. godine, nakon čega je taj datum bio Dan Hrvatskog sabora, dok je Dan državnosti premješten na 25. lipnja. Od 2020. godine Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja. Tim povodom diljem Hrvatske održavaju se svečana obilježavanja, polaganja vijenaca, mise za domovinu i prigodni programi u čast stvaranja suvremene hrvatske države.
