Vlada je predstavila novi paket antiinflacijskih mjera kojim želi smanjiti pritisak rasta cijena i gospodarstvo postupno vratiti prema stopi inflacije od oko dva posto. Paket, uz nastavak subvencija cijena plina, struje i goriva te ograničene cijene za 100 proizvoda, donosi i niz poreznih promjena koje će se odnositi na velike i srednje tvrtke, dio paušalnih obrtnika te kratkoročni najam u turizmu.
Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da je hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina bilježilo snažan rast, ali da je zbog toga osjetljivije na cjenovne šokove i inflacijske pritiske. Kako je istaknuo, cilj Vlade je spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka na ostale cijene, smanjiti pregrijavanje ekonomije i kroz proračunsku disciplinu, porezne mjere i kontrolu određenih cijena stvoriti uvjete za postupno spuštanje inflacije.
Jedna od najvažnijih najavljenih mjera je uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti. Prema najavi ministra Ćorića, mjera će se odnositi na velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj. Poslovni rezultat iz 2026. godine uspoređivat će se s prosjekom bruto dobiti ostvarenim u 2023., 2024. i 2025. godini, uz dopušteno odstupanje od 15 posto zbog rasta produktivnosti. Ako se utvrdi prekomjerna profitna marža, ona će se oporezivati stopom od 50 posto.
Iz ove mjere bit će izuzeti porezni obveznici koji više od 50 posto prihoda ostvaruju izvan Hrvatske. Vlada time, kako je poručeno, želi zaštititi izvoznike i njihovo poslovanje. Ćorić je naglasio da se ovom mjerom želi adresirati suvišak, odnosno prekomjerna profitna marža koja nastaje u pojedinim pravnim osobama, uz poruku da se teret borbe protiv inflacije treba pravednije raspodijeliti.
Promjene se najavljuju i za paušalne obrte. Ministar financija naveo je da je broj paušalnih obrta porastao s oko 27.500 u 2017. godini na više od 101.000 krajem 2025. godine. Prema njegovim riječima, u dijelu tih slučajeva došlo je do prikrivenog nesamostalnog rada, odnosno prelaska iz radnog odnosa u paušalnu djelatnost. Vlada zato najavljuje izmjene poreznog tretmana za više prihodovne razrede, kroz smanjenje priznatih izdataka i promjene koeficijenata za izračun doprinosa.
Ćorić je pritom poručio da Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti te da taj oblik poslovanja neće biti ukinut. Međutim, Vlada ne želi, kako je rekao, umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte. I nakon izmjena, paušalni obrti trebali bi zadržati povoljniji tretman u odnosu na nesamostalni rad, ali uz stroža pravila za one s višim prihodima.
Veće oporezivanje najavljeno je i za kratkoročni najam u turizmu. Prema predloženim izmjenama, minimalni paušal u drugoj skupini prema indeksu turističke razvijenosti povećat će se sa 70 na 100 eura, dok će se u prvoj skupini povećati sa 100 na 150 eura. Ministar je istaknuo da će kratkoročni najam u turizmu i dalje biti oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Hrvatskoj.
Uz mjere koje donose veće porezno opterećenje pojedinim sektorima, Vlada najavljuje i rasterećenje za umirovljenike. Od 1. siječnja iduće godine ukida se porez na dohodak na mirovine, što bi se trebalo odnositi na gotovo 550 tisuća umirovljenika. Kao primjer je navedena mirovina od 1.000 eura bruto, koja bi nakon ukidanja poreza bila veća za 46 eura neto.
Vlada pritom nastavlja s energetskim mjerama pomoći građanima i gospodarstvu, ograničenim cijenama za 100 proizvoda i kategorija proizvoda te mjerama transparentnosti cijena. Ministar Ćorić poručio je da se očekuje kako bi se inflacija u narednih godinu dana trebala vratiti na razine kakve su bile poznate prije kriza, odnosno prije 2021. godine.
