USKOK optužio Rimac, Žalac i još sedmero zbog korupcije

foto:MB PRESS/ILUSTRACIJA

Bivšu kninsku gradonačelnicu Josipu Rimac te još osmero okrivljenih, među njima i Gabrijelu Žalac, USKOK je optužio da su davanjem mita te zlouporabom položaja i ovlasti pogodovali investitoru iz Knina za izgradnju vjetroelektrane, za što je Rimac od njih ukupno dobila više od milijun kuna.

Ne navodeći identitet optuženih, USKOK je u petak priopćio da je, nakon provedene istrage, pred zagrebačkim Županijskim sudom podignuo optužnicu protiv devetero hrvatskih državljana (1980., 1965., 1985., 1957., 1957., 1959., 1978., 1979., 1971.).

Optužnicom se prvookrivljena Rimac tereti da je, koristeći se utjecajem dugogodišnje gradonačelnice Knina i saborske zastupnice te državne tajnice u Ministarstvu uprave, od početka 2017. do svibnja 2020. dogovorila značajnu nepripadnu dobit investitoru izgradnje vjetroelektrane, čije poslovanje na području Ervenika i Knina stvarno vode drugo i treće okrivljeni.

S njima se dogovorila da će poduzimati sve potrebne radnje da, neovisno o ispunjavanju svih propisanih uvjeta, njihovoj tvrtki osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanje ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije, i to upravo u vrijeme kada im je to nužno.

Rimac kao protuuslugu dobila više od milijun kuna

Kao protuuslugu, drugookrivljeni je Rimac mjesečno isplaćivao novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna, a davao joj je i druge nagrade, ukupno joj isplativši više od milijun kuna (1.175.174).

Trećeoptuženi joj je pak obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane prema njezinom izboru angažirati posrednika u osiguranju, s kojim je ona dogovorilo da će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj.

U sklopu tog dogovora, ona je prema predstavnicima Ministarstva državne imovine, Hrvatskih šuma, HERA-e, HROTE, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HPB-a te HOPS-a poduzimala niz radnji radi pogodovanja toj tvrtki na štetu RH.

U USKOK-u navode i da je Rimac, zajedno sa Gabrijelom Žalac, tadašnjom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a te članicom Nadzornog odbora HBOR-a, poduzimala takve radnje i prema predstavnicima te banke.

Prvookrivljenoj Rimac na teret se stavlja i da je, uz to što je Ministarstvo graditeljstva omogućilo izdavanje uporabnih dozvola za dio izgrađenog dijela vjetroelektrane, od tog i petog okrivljenika nekoliko puta tražila žurno povlačenje negativnih očitovanja splitske podružnice Hrvatskih šuma, na što su pristali, unatoč pričinjenoj šumskoj šteti većoj od 600.000 kuna.


Optužena je i da je zajedno sa Žalac od HBOR-a tražila da investitoru vjetroelektrane odobri kredit od 130.000 eura, smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe te tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica Uprave HBOR-a odbila učiniti.

Kako bi dogovorila zaključivanje ugovora te puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetrolektranu, investitoru je za isporučenu struju osigurala 3,6 milijuna kuna nepripadne dobiti.