Više je smrtnih slučajeva koji su posljedica samoubojstva od ukupnog broja smrtnih slučajeva koji su posljedica rata i ubojstva.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 800 000 ljudi godišnje izgubi život zbog samoubojstva, odnosno jedna osoba svakih 40 sekundi. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine u Hrvatskoj je suicid izvršilo 529 osoba – život si je oduzelo 128 žena i 401 muškarac. Zabrinjavajući su i podaci da je u dobnoj skupini do 25 godina bilo 38 suicida, što je porast od 52% u odnosu na prethodnu godinu.
S ciljem podizanja svjesnosti o potrebi i obvezi aktivnosti vezanih za prevenciju samoubojstava na globalnoj razini, u organizaciji Međunarodne udruge za prevenciju suicida (IASP), a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 2003. godine se 10. rujna obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstava.
Ove se godine obilježava pod geslom – Stvaranje nade djelovanjem (Creating Hope Through Action).
Znakovi koji bi mogli upućivati na rizik od počinjenja suicida
Samoubojstvo je kompleksan čin. Istraživači još nisu otkrili kako bolje predvidjeti tko je u opasnosti od pokušaja samoubojstva i hoće li i kada ranjivi ljudi to učiniti.
Psihološki čimbenici, uznemirujuće i stresne situacije ili genetika mogu povećati vjerojatnost da netko razmišlja, pokuša ili izvrši samoubojstvo. Osobe starije životne dobi, samci, usamljeni, nezaposleni, osobe koje su proživjele traumatska iskustva kao što su psihofizičko i seksualno zlostavljanje, ako trenutačno proživljavaju krizna stanja (razvod, preseljenje obitelji, zasnivanje nove obitelji, gubitak bliske osobe, gubitak posla itd.), osobe koje boluju od kroničnih bolesti i trpe kronične boli, podložniji su izvršenju suicida, navode na stranicama HZJZ-a.
Iako je teško prepoznati da netko razmišlja o suicidu, katkad imamo priliku vidjeti znakove koji nas donekle mogu upozoriti:
● osoba često govori o suicidu i spominje manjak vlastite vrijednosti
● ima promjene u navikama spavanja i prehrane
● povlači se od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti
● ima nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće
● konzumira droge i alkohol
● zanemaruje osobni izgled
● ima vidljive promjene u ličnosti
● ima problema s koncentracijom i akademskim uspjehom, dosadom
● ima česte, nespecifične pritužbe u vezi sa spavanjem, koje su povezane s raspoloženjem
● gubi interes za uobičajene hobije i aktivnosti
● loše reagira na kompliment ili priznanje
● ima pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“
● upotrebljava fraze poput “neću dugo biti problem”, “neću nikoga više nikada uznemiravati”, “nije me ni za što više briga” ili “moj život je beznadan”
● brzo rješava obveze koje su se dugo odgađale
● poklanja vrijedne stvari
● odbacuje stvari koje imaju osobnu vrijednost
● postaje pretjerano sretan nakon prolaska kroz teško razdoblje depresije
Iako se ne radi uvijek o ozbiljnoj namjeri suicida, ako osoba ima više navedenih simptoma, ona svakako ima depresivne tendencije i može je se smatrati rizičnom.
