Jedna od ključnih politika Vlade jest adresirati problem stambene politike na dugoročan i stabilan način, naglasio je premijer Andrej Plenković
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Program priuštivog najma kojem je cilj aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica.
Jedna od ključnih politika Vlade je adresirati problem stambene politike na dugoročan i stabilan način, naglasio je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice te podsjetio da je Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine kojim su postavljena tri temeljna cilja – priuštivo te održivo stanovanje, kao i prostor u funkciji stanovanja.
Prema Programu će se, među budućim najmoprimcima, najviše bodovati višečlane obitelji s niskim primanjima u dobi od 25. do 45. godine života, ali i neke druge životne okolnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako u Hrvatskoj trenutačno postoji oko 600.000 praznih stanova, dok istodobno nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica.
Program priuštivog najma usmjeren je na aktiviranje praznih stanova u državnom i privatnom vlasništvu koji bi se, uz isplatu naknade vlasnicima, davali u najam građanima koji ne mogu riješiti stambeno pitanje na tržištu.
‘S jedne strane planiramo aktivirati prazne stanove fizičkih osoba, a s druge strane prazne stambene jedinice u vlasništvu Republike Hrvatske – njih je oko tisuću. U ovom trenutku smo u pripremi aktivacije oko 300 takvih stanova’, rekao je ministar.
Ciljane skupine su kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu stambenu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade osobe i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih.
Program će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), dok će jedinice lokalne samouprave dostavljati APN-u podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja. Na temelju toga APN će objavljivati javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce u sredstvima javnog informiranja i na svojim mrežnim stranicama.
Priuštiva najamnina plaća se Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) i ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Razliku do tržišne cijene pokriva država. Vlasnici stanova ostvaruju naknadu u visini lokalne medijalne najamnine, isplaćenu u dvije rate.
Primjerice, obitelj s ukupnim prihodima od 2000 eura za stan od 60 metara četvornih plaćala bi najam po formuli: prihodi × 0,30 − 2,50 €/m² = 600 − 150 (režije), što bi u konačnici iznosilo 450 eura mjesečno. Ako bi im prihodi rasli, rasla bi i najamnina, dok bi u slučaju smanjenja primanja obitelj imala pravo zatražiti korekciju. Razliku do iznosa koji dobiva vlasnik nadoknadio bi APN.
APN će najmanje jednom godišnje od Porezne uprave prikupiti podatke o ukupnom dohotku u prethodnoj godini za najmoprimca i sve članove uže obitelji. Ako se najmoprimcu ili njegovim članovima uže obitelji povećaju neto prihodi za više od 15 posto godišnje, najmoprimac je obvezan APN obavijestiti o novom stanju prihoda u roku od 30 dana od povećanja prihoda.
Kriteriji za bodovanje
Kriteriji za bodovanje kod prijave za najmoprimca su prihodi i broj članova uže obitelji najmoprimca, broj djece predškolske dobi i djece na redovitom školovanju, životna dob najmoprimca, stručna sprema, invaliditet najmoprimca ili člana njegove obitelji, prebivalište te potrebe za deficitarnim zanimanjima na području jedinice lokalne samouprave.
Kad je riječ o bodovanju prihoda najmoprimca, ako oni iznose od jedne do jedne i pol minimalne plaće ostvaruju maksimalni broj bodova, njih 10. Za prihode od jedne i pol do dvije minimalne plaće dobiva se 7 bodova, njih 5 ako su prihodi od dvije do tri minimalne plaće, 3 boda ako je riječ o prihodima od tri do četiri minimalne plaće, a ako su prihodi veći od 4 do 5 minimalnih plaća ostvaruje se 1 bod.
Gradacija u bodovanju odnosi se i na broj članova uže obitelji. Ako je riječ o samcu, ta osoba dobiva 1 bod, a ako ima 5 i više članova ostvaruje maksimalnih 9 bodova. Dodatna dva boda mogu se dobiti ako je najmoprimac samohrani roditelj, posvojitelj ili ako je član jednoroditeljske obitelji. Za svako dijete najmoprimcu pripadaju 3 boda.
Kad je u pitanju utvrđeni stupanj i težina invaliditeta najmoprimca ili člana njegove uže obitelji, 10 bodova dobiva se za dijete s teškoćama u razvoju, 8 bodova za stopostotni invaliditet, 6 bodova za invaliditet ili oštećenje organizma od 80 do 100 posto, a za onaj od 50 do 80 posto – 4 boda.
Dodatnih 8 bodova mogu ostvariti podnositelji zahtjeva ako su osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osobe do 30. godine života koje izlaze iz sustava socijalne i alternativne skrbi te djeca smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Prema životnoj dobi, najveći broj bodova – njih 12 – ostvaruju najmoprimci od navršene 25. do navršene 45. godine života. Osobe od 18. do 25. godine dobivaju 8 bodova, one od 45. do 55. godine 6 bodova, a najmoprimci iznad 55. godine ostvaruju 4 boda.
Jedinice lokalne samouprave mogu odrediti dvije kategorije deficitarnih zanimanja. Za prvu kategoriju može se dobiti 8 bodova, a za drugu 6 bodova. Pola boda dobiva se i za svaku godinu prebivanja na području jedinice lokalne samouprave u kojoj žele najam, ali najviše 10 bodova ukupno.
Prednost u odnosu na ostale najmoprimce, u slučaju da imaju isti broj bodova, imaju članovi obitelji ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja, ratni vojni invalidi, dragovoljci i branitelji.
Vlasnik nekretnine koju želi staviti u najam treba dokazati da je stan bio prazan dvije godine. Uz račune HEP-a, za dokaz će se uzimati i računi drugih operatera. Iznimke od dvogodišnjeg roka precizno će se urediti Zakonom o priuštivom stanovanju koji bi do kraja godine trebao ići u javno savjetovanje.
Naknada za najmodavce
Vlasnici nekretnina uključenih u Program priuštivog najma ostvaruju pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine. Naknada se isplaćuje u dvije rate – 60 posto odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja.
Primjerice, za stan od 60 četvornih metara u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosi 660 eura mjesečno. To je 7.920 eura godišnje, odnosno 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760 eura, a druga 15.840 eura. Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti je u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.
APN će nekretninu iznajmiti slobodnu od osoba i stvari, iznimno sa stvarima koje služe za redovnu uporabu nekretnine, pri čemu APN ne odgovara najmoprimcu za ispravnost stvari, izuzev kuhinjskih elemenata i uređaja bijele tehnike ako se nalaze u stambenoj nekretnini koja se daje u najam.
Najmoprimac je dužan voditi brigu o stambenoj nekretnini koju koristi i provoditi tekuća održavanja, što se detaljno razrađuje u ugovoru o najmu.
Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom nakon odabira najmoprimca, dok se ugovor o najmu sklapa između APN-a i najmoprimca. APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe Programa te vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima. APN će raspisivati javne pozive i za najmoprimce i za najmodavce.
‘Do kraja godine planiramo raspisati javne pozive – jedan za vlasnike čiji su stanovi prazni dulje od dvije godine, kako bi ih mogli uključiti na tržište najma, a drugi za najmoprimce koji si ne mogu osigurati priuštivo stanovanje. Na temelju liste prvenstva omogućit ćemo useljenje u te stanove’, najavio je ministar Bačić.
