Visoki kazneni sud potvrdio zakonitost dokaza u aferama povezanima s Josipom Rimac

0
foto:HDZ/ARHIVA

Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio je raniju odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, čime je postalo pravomoćno rješenje kojim su odbijeni prijedlozi za izdvajanje dokaza u aferama “Vjetroelektrane” te “Po babi i po stričevima” koje je obrana smatra nezakonitima.

Prizivni sud je, ne navodeći identitete, izvijestio da je donio odluku o pravomoćnosti nakon što je odbio žalbe okrivljenika koji se terete zbog više kaznenih djela protiv službene dužnosti.

Uskok je u veljači 2022. protiv Josipe Pleslić (ranije Rimac) i još 26 osoba podigao optužnicu kojim ih tereti za počinjenje kaznenih djela trgovanja utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja za zloporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem.

Optužnicom je uz Pleslić, obuhvaćena bivša HDZ-ova ministrica Gabrijela Žalac, ali i više državnih dužnosnika, među kojima, između ostalih i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, a koji su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.

Prvim dijelom optužnice Pleslić se na teret stavlja da je, između prosinca 2019. i svibnja 2020., koristila položaj i autoritet državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla višegodišnjim obnašanjem dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.

Dijelom optužnice koji se odnosi na sređivanje zapošljavanja preko veze i polaganja državnih ispita bilo je, uz Pleslić, obuhvaćeno još šestero osoba koji su ta zapošljavanja i ispite sređivali te jedanaestero koji su tražili zapošljavanja i sređivanje ispita nekome njihovome. VKS ističe da se optužnica temelji na brojnoj dokumentaciji, između ostaloga, o snimkama komunikacije pribavljene putem tajnih mjera koje je naložio sudac istrage, a koji je izdao i inicijalne naloge protiv trećih osoba.

Apelacijski sud podsjeća kako je obrana tvrdila da sudac istrage prilikom izdavanja naloga nije postupao u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) i jamstvima iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Također, prema obrani, sudac istrage je u pogledu nekih nadziranih brojeva propustio koristiti mehanizme međunarodne pravne pomoći.

Prema ocjeni VKS, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka, dok je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, s time da je odluka o odbijanju izdvajanja dokaza utemeljena na zakonu.

VKS ističe da je prvostupanjski sud omogućio obrani uvid u spise suca istrage u kojima se nalaze nalozi i dokumentacija na temelju koje su nalozi izdani. Obrana je zato, nastavlja VKS, imala i mogućnost i odgovarajuće vrijeme potrebno da iznese sve bitne argmente na sjednici optužnog vijeća na kojoj se odlučivalo o prijedlogu za izdvajanje dokaza. Prizivni sud naglašava da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da su dokazi pribavljeni u skladu s pravom Europske unije, Konvencijom za zaštitu ljudskih prava u temeljenih sloboda i odredbama ZKP-a.

– Sudac istrage je jasno obrazložio postojanje zakonskih pretpostavki za određivanje i produljenje tajnih mjera. U svakom nalogu je obrazloženo postojanje osnova sumnje i razloga zbog kojih su mjere nužne, stoji u priopćenju VKS-a.

Apelacijski sud je dodao da je određivanje mjera protiv stranih državljana koji koriste svoje brojeve na području RH u skladu sa suverenitetom RH i njezinom ovlasti i dužnosti da progoni i kažnjava počinitelje kaznenih djela na svojem području ako postoje osnove sumnje da te osobe sudjeluju u činjenju kaznenih djela.

Bivša državna tajnica i kninska gradonačelnica u rujnu 2020. izašla je iz istražnog zatvora u Remetincu gdje je nakon uhićenja provela četiri mjeseca. Zbog poruka koje su Uskok i policija pronašli u njenom mobitelu proizašla je i afera u kojoj se spominje osoba inicijala A. P., a Ured europskog tužitelja podigao je još jednu optužnicu protiv bivše HDZ-ove ministrice Žalac, ovoga puta zbog trošenja europskog novca.