Štednja za mirovinu: Dobrovoljni mirovinski stup

foto:MB PRESS

Dobrovoljni mirovinski stup

U prethodna dva teksta pisali smo o mirovinskom sustavu općenito, te o obveznim mirovinskim stupovima. Za kraj smo vam ostavili treći mirovinski stup, dobrovoljni mirovinski stup. U slijedećih nekoliko rečenica približiti ćemo vam što je treći mirovinski stup, kako postati osiguranik, na koji način se vrše uplate u isti, kako ostvariti državni poticaj, te kada i  na koji način ostvariti isplate sredstava iz fonda.

Što je dobrovoljni mirovinski stup?

Dobrovoljni mirovinski stup je vid mirovinske štednje. Cilj prilikom osnivanje ovog stupa je bio dostojanstveni životni standard osiguranika nakon odlaska u mirovinu. Prema trenutačnim podacima HANFA-e ima 28 registriranih dobrovoljnih mirovinskih fondova, koji se dijele na otvorene i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Trenutno ima 8 otvorenih fondova u kojima se  mogu osiguravati svi osiguranici, dok je 20 zatvorenih. Zatvoreni su oni fondovi koje osnivaju pokrovitelji tih fondova za svoje djelatnike, pa imamo na primjer Policijski Zatvoreni Dobrovoljni Mirovinski Fond, Pošta Zatvoreni Dobrovoljni Mirovinski Fond, Nestlé Zatvoreni Dobrovoljni Mirovinski Fond i drugi.

Za koga je namijenjen?

Osiguranik ovog mirovinskog stupa može biti bilo tko. Bez obzira na životnu dob, spol, jeste li zaposleni ili ne. U fond osiguranici mogu uplaćivati sredstva sami ili za njih mogu uplaćivati roditelji, skrbnici, djeca, ali i poslodavci. Osiguranikom dobrovoljnog mirovinskog fonda se postaje potpisivanjem ugovora s fondom, a članstvo prestaje pisanom izjavom o raskidu ugovora u roku 15 dana od sklapanja. Ukoliko se ugovor ne raskine u tom roku bez obzira uplaćujete li ili ne u fond ostajete njegov osiguranik i imate pravo na prinose sukladnu izvršenim uplatama u fond. 

Prednosti 

Visina uplaćenih sredstava, vremensko trajanje i dinamika u rukama su osiguranika, što znači da se uplate u fond vrše kada osiguranik ima viška sredstava i dok iste ima. Dakle sve u rukama osiguranika. Država potiče ovu vrstu štednje 15% godišnje, do visine iznosa poticaja od 750,00 kuna, što mjesečno iznosi uplatu u fond od 417,00 kuna ili 5.000,00 kuna godišnje. Ukoliko osiguranik uplati manje dobiti će te 15% od uplaćenog iznosa, ako uplati više dobijete maksimalno 750,00 kuna. Osim državne subvencije pozitivnim poslovanjem fonda osiguranik ostvaruje pravo na prinos fonda koji dodatno povećava njegovu štednju. Na isplatu iz fonda se ne plaća porez. U slučaju smrti osiguranika sredstva su u potpunosti nasljedna.

Ograničenja

Osiguranik raspolaže s uplaćenim sredstvima s navršenih 55 godina starosti, bez obzira je li umirovljenik ili ne. Nakon što se osiguranih opredijeli za isplatu ima dvije mogućnosti. Jednokratno može zatražiti isplatu do maksimalno 30%, dok se ostatak sredstava uplaćuje u vidu mirovine u periodu od 5 godina ili druga mogućnost da mu se cjelokupan iznos isplaćuje u periodu od 5 godina.

Osiguranik se neće obogatiti štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu, ali si svakako može učiniti posljednje godine života lagodnijima. Prinosi fondova su dugoročno konstantni i do sada su ulaganja u dobrovoljne fondove bila isplativa, donose manje prinose u odnosu na neka druga ulaganja, ali su im i rizici bitno manji.