Najniže plaće i dalje su prisutne na istoku zemlje, posebno u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, gdje su plaće niže za 19%, 21% i 20% u odnosu na prosjek.
Prema najnovijem istraživanju servisa MojaPlaća.hr, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u trećem kvartalu 2024. godine dosegnula je 1349 eura, što predstavlja povećanje od 3% u odnosu na prethodni kvartal i 16% više nego u istom razdbolju lani.
Medijan plaće iznosi 1255 eura, što upućuje na to da većina radnika zarađuje manje od prosjeka. Usporedno s prošlim kvartalom, medijan je porastao za 5%, dok je u odnosu na isti period prošle godine zabilježen rast od 18%.
Podaci pokazuju da su najniže plaće u Hrvatskoj zabilježile najbrži rast u odnosu na viša primanja. Iako se potražnja za IT stručnjacima usporila, oni i dalje imaju najviša primanja u zemlji.
S druge strane, zaposlenici u tekstilnoj industriji ostaju na dnu ljestvice s prosječnom plaćom od 952 eura, što je 33% ispod nacionalnog prosjeka. Nešto bolje stoje radnici u uslužnim djelatnostima (906 eura, 29% ispod prosjeka) te pomoćna zanimanja s prosječnom plaćom od 893 eura (34% ispod prosjeka).
Plaće prema zanimanjima
Gledajući po zanimanjima, bez obzira na hijerarhijske pozicije, najviše plaće u trećem kvartalu imali su lead developeri, piloti i IT arhitekti. Najniže plaće primaju frizeri, šivači i spremačice.
Radnici u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu zarađuju u prosjeku 1383 eura, što je 3% više od nacionalnog prosjeka. Najveći rast plaća zabilježen je u državnim tvrtkama – 14% u odnosu na prošlu godinu – no njihove plaće i dalje zaostaju za prosjekom te iznose 1248 eura.
Privatne domaće tvrtke imaju nešto niže plaće, 7% ispod prosjeka, s prosječnim primanjima od 1251 eura, što predstavlja rast od 10% u odnosu na prethodnu godinu.
Najniže plaće i dalje su prisutne na istoku zemlje, posebno u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, gdje su plaće niže za 19%, 21% i 20% u odnosu na prosjek.
Obrazovanje i iskustvo
Razina obrazovanja i radno iskustvo ključni su čimbenici u visini plaća.
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA-om u prosjeku zarađuju 1917 eura, što je 42% više od prosječne plaće. Radnici s visokom stručnom spremom imaju 1518 eura, što je 7% više od prosjeka. Nasuprot tome, osobe sa srednjom stručnom spremom zarađuju 1168 eura (4% ispod prosjeka). Početnici bez iskustva zarađuju u prosjeku 1050 eura, odnosno 21% manje od prosjeka. Najveća primanja ostvaruju radnici s preko deset godina iskustva, čija prosječna plaća iznosi 1416 eura, što je 5% više od prosjeka.
U trećem kvartalu 2024. godine, muškarci su u prosjeku zarađivali čak 16% više od žena, što ukazuje na nastavak rodne nejednakosti u plaćama unatoč općem porastu prosječnih plaća.
