Koliko smo samo puta čuli ovaj izgovor: „Nemam vremena!“ Ovaj odgovor možemo dobiti od uspješnih i manje uspješnih osoba. Kad vam netko tako odgovori na pitanje to može imati tri značenja. Prvo je od uspješnih osoba i ono ima doslovno značenje, ovdje se radi o osobi koja je zauzeta važnijim obvezama koje ima i nema vremena, što je vrlo rijedak slučaj. Slijedeća dva značenja su najčešća kod manje uspješnih osoba. Drugo je da osoba uopće nije zainteresirana za vašu ponudu, te tim odgovorom želi izbjeći ponuđeno. Treće je osoba koja ne zna raspolagati svojim vremenom i odvojiti bitno od nebitnoga. Velika većina osoba se nalazi upravo u ovoj posljednjoj kategoriji, te smo za sve takve danas pripremili nekoliko savjeta kako bi im pomogli.
Kako uočiti problem?
Pametni telefon može biti prvi indikator problema s vremenom. Ukoliko osoba mora puniti bateriju svaki danu ili unutar dana ima problem (ili s vremenom provedenim na mobitelu ili s lošom baterijom), također se u postavkama svakog mobitela može pronaći vrijeme upotrebe pojedine aplikacije u danu. Ukoliko se pojedine aplikacije korite više sati na dan, a iste nisu povezane uz posao kojim se bavite očito gubite vrijeme na iste.
Savjet prvi
Prva stvar koju treba napraviti je analiza vremena utrošenog na određene aktivnosti za svaki dan u tjednu. Na kraju svakog dana počevši od ponedjeljak zapiše se vrijeme buđenje i potrošnja vremena po aktivnostima i vrijeme spavanja. Nakon tjedan dana dobije se presjek tjednih aktivnosti, nakon kojega započinje analiza stanja.
Savjet drugi
Nakon što ste napravili analizu stanja potrebno je odrediti prioritete i prioritetne aktivnosti. Spavanje, jelo, odmor, posao svakako su na prvom mjestu, nakon toga poslovi vezani uz obitelj i dom, zatim sve ostalo. Nikako ne treba zaboraviti na aktivnosti koje nas uveseljavaju, razonodu, ali niti čitanje i edukaciju. Primjerice ukoliko navečer gledate televiziju ili ste na internetu to nije problem ukoliko je to približno sat vremena, ako je više potrebno je iste skratiti i time se može značajno dobiti na vremenu.
Savjet treći
Provedena je analiza i određeni su prioriteti logičnim slijedom dolazimo do planiranja. Mnogi smatraju kako je planiranje gubljenje vremena jer planirati nije lako i potrebno je vrijeme, ali plan je taj koji će vam učiniti više dobra nego li možete zamisliti. Imati točno zadane ciljeve u zadanim rokovima i onaj neopisivi osjećaj mirnoće i fokusiranosti kad radite jednu stvar, a da druga zbog toga ne pati.
Planiranje se preporuča od ponedjeljka za cijeli tjedan, iako planiranje može biti i dan za danom zbog srednjoročnih je prioriteta najbolje planirati tjedno. Svakako se preporuča odrediti i mjesečne i godišnje ciljeve kako bi se lakše motiviralo za detaljna tjedna planiranja koja će voditi do ispunjenja mjesečnih, a mjesečna do godišnjih ciljeva. Prilikom planiranja savjetuje se da se plan radi elastično odnosno da si ostavimo prostora za neke nepredviđene okolnosti, da ne bi došlo do preplaniranja koje bi dovelo do robovanju ispunjenju planova. Jednostavno ako vidite da bi planirane aktivnosti u jednom danu bile teško izvedive neostvarive prebacite za dan kad je raspored nešto manje zgusnut. Dnevni plan može biti detaljno planiran za svaki pojedini sat, ali za početak možete za svaki dan napisati nekoliko natuknica koje planirate taj dan ispuniti.
Savjet četvrti
Najvažniji dio hvatanja u koštac s vremenom je bez obzira na vrstu plana koji napravite „Ne odustajte od njih!“ Prva tri savjeta su priprema za obavljanje upravo posljednjeg savjeta, provedba plana će načiniti osobu koja ispunjava svoje obveze na vrijeme. Kako bi ostali motivirani za izvršavanje plana savjetuje se da na kraju svakog dana pogledamo jesmo li i u kojoj mjeri ostvarili planirane aktivnosti. Svaka izvršena aktivnost neka bude poticaj za izvršavanje slijedeće. Na internetu postoje mnogi organizatori vremena i planovi vremena, lako se mogu izraditi u tekstualnim programima na računalu i pametnom telefonu, a za one koji su skloniji tradiciji uvijek ostaje papir i olovka.
