Ovaj lokalitet u Mohovu, stoljećima skriven, mogao bi postati novo hrvatsko čudo na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine
Na strmim obroncima iznad Dunava, u Mohovu, arheolozi su započeli prva sustavna istraživanja rimske promatračnice, utvrde koja je stoljećima bila skrivena ispod površine.
Iskopani rovovi i zemljani jarkovi potvrđuju da je riječ o vojnom objektu iz vremena Rimskog Carstva. Ovaj lokalitet u Mohovu, stoljećima skriven, mogao bi postati novo hrvatsko čudo na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
“Bilo kome tko je pokušao napasti ovu utvrdu, koju nije čuvao veliki broj vojnika, ali koji su bili izuzetno dobro zaštićeni, a oni su prije toga poduzeli velike zemljane iskope”, pojasnio je Marko Dizdar iz Instituta za arheologiju u Zagrebu za Dnevnik HTV-a.
No, Mohovo nije poznato samo po rimskim ostacima. Godine 2012., mještanin Goran Popović u svom je voćnjaku pronašao prvi zub mamuta, što je pokrenulo niz paleontoloških otkrića. Do danas su na području Mohova pronađeni fosilni ostaci vunastog mamuta, nosoroga, hijene, divljeg konja, bizona i jelena, čime je selo postalo značajno nalazište na geološko-paleontološkoj karti Hrvatske.
“Ovo je centar te doline mamuta gdje konstantno ispadaju kosti gdje ima brdo toga. Čak šest različitih životinja je pronađeno na samo nekoliko kvadrata,” rekao je Popović.
U cilju očuvanja i promocije ovih vrijednih nalaza, osnovana je udruga “Dolina mamuta” koja je organizirala festival Mammothfest i postavila stalni postav replika fosilnih ostataka u Društvenom domu u Mohovu. Planira se i izgradnja interpretacijskog centra koji bi objedinio priče o rimskim utvrdama i ledenodobnim životinjama, čime bi se dodatno potaknuo razvoj turizma i oživljavanje sela.
Mohovo, selo s bogatom prošlošću, sada gradi svoju budućnost kroz arheološka i paleontološka otkrića koja privlače pažnju znanstvenika i posjetitelja iz cijelog svijeta.
