Hrvatska u pregovorima s EK oko izmjene zahtjeva za obavljanje poljoprivredne proizvodnje

0
foto: pixabay

Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je u srijedu da je Hrvatska u pregovorima s Europskom komisijom (EK) oko izmjene dijela zahtjeva za obavljanje poljoprivredne proizvodnje.

Pravila vezana za uvjetovanost tj. sustav zahtjeva koji se mora poštivati u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, kako se navodi u priopćenju, trenutno su predmet rasprave između EK i država članica.

Svi se slažu da je sustav uvjetovanosti namijenjen smanjivanju negativnih efekata na klimu, očuvanje okoliša, javno zdravlje, zdravlje biljaka i dobrobiti životinja potreban i važan dio zakonodavnog okvira i strateških dokumenata EU i zemalja članica. Međutim, u provođenju tog cilja potrebno je, kažu u Ministarstvu, sačuvati proizvodnju hrane, dohodak poljoprivrednika i ne povećavati administrativno opterećenje.

Stoga je Hrvatska među članicama koje predlažu konkretna rješenja za 2024. te sudjeluje u pregovorima s EK. Iz Ministarstva navode kako je posljednji prijedlog EK za 2024. u vezi s pravilima uvjetovanosti jest odstupanje od tzv. pravila GAEC 8 kojim se zahtijeva da se minimalno četiri posto obradivog zemljišta namijeni neproduktivnim područjima ili obilježjima.

Komisija je predložila da se taj zahtjev, koji se uobičajeno poistovjećuje sa zemljištem ostavljenim na ugaru i to najmanje četiri posto obradivog zemljišta na gospodarstvu, ublaži na način da se najmanje sedam posto obradivog zemljišta koristi za usjeve koji vežu dušik (npr. leća ili grašak) ili postrne usjeve. Postrni usjevi su biljke koje rastu između dvije glavne kulture. Ti usjevi mogu poslužiti kao hrana za životinje ili za zelenu gnojidbu, a zajedno s usjevima koji vežu dušik donose niz koristi za tla, bioraznolikost i okoliš.

Iz Ministarstva navode kako je Hrvatska među državama članicama koje zastupaju stav da bi za poljoprivrednike bilo pogodno produljenje izuzeća od primjene GAEC-a 8 i u 2024., s obzirom na brojne izazove koji proizlaze iz geopolitičkih i drugih okolnosti te zahtjeve poljoprivrednika.

Komisija se u odnosu na iskazani stav izjasnila navodeći da trenutni pravni okvir ne dopušta takvu mogućnost. Stoga je Hrvatska alternativno, zajedno s dijelom ostalih zemalja, predložili da se postojeća obveza ostavljanja četiri posto tla za neproizvodne površine ublaži s mogućnošću sijanja usjeva koji vežu dušik ili postrnih uvjeta, umjesto sedam posto kakav je bio posljednji prijedlog Komisije i koji nije dobio potrebnu podršku na posljednjem sastanku.

“U tijeku su interne konzultacije nakon kojih se očekuje revidirani prijedlog”, zaključili su iz Ministarstva.