Država je svakako osigurana jer postoje dvije vrste poreza na gorivo. Ako cijena pada, osigurani su državni prihodi od prevelikog pada zbog toga što su trošarine fiksne, isto se plaćaju bez obzira na cijenu. Ako cijena raste, država više zarađuje zbog toga što se PDV naplaćuje kao postotak od cijene. – Piše Index.hr
Zbog toga što je dio oporezivanja fiksan, događa se da udio države ustvari pada s rastom cijena. Pri nižim cijenama udio države prelazi 60 posto. Da državni prihod ne pada previše kada padaju cijene, osiguravaju trošarine, a PDV osigurava da se i država okoristi od rasta cijena.
Na službenim stranicama Vlade piše da bi bez bez državne intervencije cijena benzina bila 1.74 eur/l a dizela 1.78 eur/l, umjesto 1.62 koliko je odredila država. Ali istina je da bi bez “intervencije” države, jer su i porezi oblik intervencije zbog toga što zadiru u cijene, cijena bila manje od 1 eur/l i za benzin i za dizel. Da nema PDV-a i trošarina, a da trgovci čak udvostruče svoje marže, cijena bi bila oko 1 eur/l.
To da država daleko najviše zarađuje na prodaji goriva od svih u lancu, od vađenja sirove nafte do prodaje goriva kupcu, neosporna je činjenica. To može promijeniti samo ukidanje trošarina uz radikalno smanjivanje PDV-a.
Djelomično je država “pomogla” kada je smanjila trošarine prošle godine, ali to nije bilo dovoljno značajno. Država ne želi ostati bez prihoda od poreza (trošarine su oblik poreza) na gorivo, pa je umjesto toga počela kriviti trgovce za visoke cijene i odlučila fiksirati trgovačke marže.
Prema najnovijoj odluci, trgovcima je dopuštena marža od 0.1245 eura po litri. Manje od 5 eura po spremniku od 40 litara. Država samo naplatom trošarina zaradi više od trostruko većeg iznosa, 15.32 eura po spremniku od 40 litara dizela i 18.24 eura po punom spremniku benzina.
